POTPORA POVEĆANJU OTPORNOSTI NA KATASTROFE U REPUBLICI HRVATSKOJ Prilike za pametna ulaganja u otpornost PRIMJENA ALATA ZA PRIORITIZIRANJE ULAGANJA U POVEĆANJE OTPORNOSTI U HRVATSKOJ Odricanje od odgovornosti Svibanj 2025. © Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka 1818 H Street NW, Washington, DC 20433 Telefon: +1-202-473-1000; internetske stranice: www.worldbank.org Ovaj dokument izradilo je osoblje Svjetske banke uz doprinose vanjskih suradnika. Neka su prava pridržana. Rezultati, tumačenja i zaključci izneseni u ovom dokumentu ne odražavaju nužno stajališta Svjetske banke, njezina Odbora izvršnih direktora ili država koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne jamči točnost podataka sadržanih u ovom dokumentu. Granice, boje, oznake i ostale informacije prikazane na bilo kojoj karti u ovom dokumentu ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju stav Svjetske banke u pogledu pravnog statusa bilo kojeg državnog područja, kao ni podržavanje ili prihvaćanje takvih granica. Ništa u ovom dokumentu ne čini i ne smatra se ograničenjem ili odustajanjem od povlastica ili imuniteta Svjetske banke, među kojima se svi pojedinačno zadržavaju. Izvješće sadrži informacije dostupne do lipnja 2023. PRAVA I DOPUŠTENJA Materijal u ovom dokumentu podliježe autorskom pravu. Budući da Svjetska banka potiče širenje svojeg znanja, ovaj se dokument može u cijelosti ili djelomično reproducirati u nekomercijalne svrhe pod uvjetom da se imenuje autor. Sva pitanja o pravima i dopuštenjima, uključujući sporedna prava, treba uputiti na: World Bank Publications, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA; e-adresa: pubrights@worldbank.org. CITIRANJE Citirati ovo izvješće kako slijedi: Svjetska banka. 2025. Prilike za pametna ulaganja u otpornost – Primjena alata za prioritiziranje ulaganja u povećanje otpornosti u Hrvatskoj. Washington, D.C.: Grupa Svjetske banke. PRIJEVOD Izvješće je prevela Marinela Petričević. SADRŽAJ TREĆIH STRANA Svjetska banka nije nužno vlasnik svake komponente sadržaja ovog izvješća. Stoga ne jamči da se upotrebom bilo koje pojedinačne komponente ili dijela ovog izvješća u vlasništvu trećih strana neće povrijediti prava tih trećih strana. Rizik od potraživanja koja proizlaze iz takvih povreda snosite isključivo vi. Ako želite ponovno upotrijebiti neku komponentu ovog izvješća, vaša je odgovornost utvrditi je li potrebno dopuštenje za to te pribaviti dopuštenje od vlasnika autorskog prava. Primjeri takvih komponenti mogu uključivati, među ostalim, tablice, grafikone ili slike. Sva pitanja o pravima i dopuštenjima, uključujući sporedna prava, treba uputiti na: World Bank Publications, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA; faks: 202-522-2625; e-pošta: pubrights@worldbank.org. Zahvale Ovo izvješće izrađeno je zahvaljujući financijskoj potpori iz Programa Japana i Svjetske banke za uvođenje upravljanja rizicima od katastrofa u zemljama u razvoju,1 koji se financira sredstvima Vlade Japana i tehničke pomoći Globalnog fonda Svjetske banke za smanjenje rizika i oporavak od katastrofa (GFDRR) kao dio tehničke pomoći „Potpora povećanju otpornosti na katastrofe u Republici Hrvatskoj” (P173998/TF0B9214). Ovo izvješće izradili su osoblje i stručnjaci Svjetske banke. Sastavila ga je Farah Soraya Riđanović (analitičarka upravljanja rizicima od katastrofa) pod nadzorom Zuzane Stanton-Geddes (viša stručnjak- inja za upravljanje rizicima od katastrofa), oslanjajući se na stručne doprinose koje su dostavili Josip Atalić (viši inženjer), Mario Uroš (viši inženjer), Marta Šavor Novak (viša inženjerka), Maja Baniček (inženjerka), Krunoslav Katić (viši stručnjak za upravljanje rizicima od katastrofa), Martina Vojković (stručnjakinja za upravljanje rizicima od katastrofa), Tara Katarina Juarros Lukić (konzultantica za upravljanje rizicima od katastrofa) i Tianyu Zhang (stručnjak za upravljanje rizicima od katastrofa). Izvješće su uredili Anne Himmelfarb i Selvaraj Ranganathan, a za dizajn je zaslužan Tamas Torok. 1 Svjetska banka. Bez dat. „Centar za upravljanje rizicima od katastrofa u Tokiju.” Poveznica. SADRŽAJ Pokrate 06 Ključni pojmovi 07 Sažetak 10 Sažetak metodoloških pristupa i rezultata 14 1. Uvod i kontekst 18 Kontekst zemlje: ključne informacije 20 Okvir za upravljanje rizicima od katastrofa 21 2. Primjerna metode Ready2Respond 22 Sažetak 23 2.1. Koraci analitičkog procesa 25 2.2. Sažetak zaključaka 28 2.3. Ključne poruke i preporuke 28 3. Primjena brze analize izloženosti kritične infrastrukture višestrukim opasnostima 30 Sažetak 31 3.1. Koraci analitičkog procesa 32 3.2. Sažetak zaključaka 36 4. Primjena procjene infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja na razini portfelja 40 Sažetak 41 4.1. Koraci analitičkog procesa 45 4.2. Sažetak zaključaka 51 4.3. Ključne poruke i preporuke 59 5. Ključne preporuke i prilike za budućnost 61 Prilog 1. Bibliografija 65 Prilog 2. Dodatne informacije 69 POPIS TABLICA Tablica 1. Očekivani gubici za potrese s povratnim periodima od 95 i 475 godina te hipotet- ski scenarij na temelju povijesnog potresa iz 1880. u gradu Zagrebu. 53 Tablica 2. Analiza troška seizmičke obnove, energetske obnove i rekonstrukcije građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj 55 Tablica 3. Pregled portfelja sektora civilne zaštite – rezultati analize koristi i troškova 56 POPIS SLIKA Slika 1. Pet komponenti procjene R2R 24 Slika 2. Četiri koraka u primjeni metode R2R 25 Slika 3. Analitički koraci u procjeni izloženosti 32 Slika 4. Primjer karte pojedinačnih objekata prema procjeni izloženosti 34 Slika 5. Distribucija infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja kao što su vatrogasne postaje s visokom izloženosti višestrukim opasnostima 36 Slika 6. Primjer karte izloženosti infrastrukture seizmičkoj opasnosti 38 Slika 7. Trostruka korist od povećanja otpornosti 42 Slika 8. Četiri koraka u procjeni infrastrukture civilne zaštite na razini portfelja 45 Slika 9. Broj ozlijeđenih u operativnim područjima (županijama) za povratni period potresa od 95 godina (lijevo) i povratni period potresa od 475 godina (desno). 48 Slika 10. Rezultati analize portfelja za Hrvatsku 51 Slika 11. Analiza na temelju podataka prikupljenih u okviru upitnika/dodatnih istraživanja 52 Slika 12. Koeficijenti prosječnih godišnjih gubitaka u infrastrukturi za odgovor u slučaju izvanrednog događaja agregirani za razini županije 53 Slika 13. Analiza četiriju vrsta infrastrukture sektora civilne zaštite u Republici Hrvatskoj 54 POPIS OKVIRA Okvir 1. 25 koraka u analizi portfelja primjenom metode TDR 47 Pokrate AAL Prosječni godišnji gubitak (Average Annual Loss) BBB Ponovna izgradnja na bolje (Build Back Better) BCA Analiza koristi i troškova (Benefit-Cost Analysis) BCR Omjer koristi i troškova (Benefit-Cost Ratio) CCA Prilagodba klimatskim promjenama (Climate Change Adaptation) CI Kritična infrastruktura (Critical Infrastructure) HKP Hrvatski katalog potresa CER Otpornost kritičnih subjekata (Critical Entities Resilience) CZ Civilna zaštita DRF Financiranje rizika od katastrofa (Disaster Risk Financing) DRM Upravljanje rizicima od katastrofa (Disaster Risk Management) DRR Smanjenje rizika od katastrofa (Disaster Risk Reduction) DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo EU Europska unija ESHM20 Europski model seizmičke opasnosti 2020. (2020 European Seismic Hazard Model) EWS Sustav ranog upozoravanja (Early Warning System) BDP Bruto domaći proizvod GEM Global Earthquake Model Globalni fond za smanjenje rizika i oporavak od katastrofa (Global Facility for Disaster GFDRR Reduction and Recovery) GIS Geografski informacijski sustav HGSS Hrvatska gorska služba spašavanja ISGE Informacijski sustav za gospodarenje energijom JRC Zajednički istraživački centar (Joint Research Centre) MCA Multikriterijska analiza (Multicriteria Analysis) MUP Ministarstvo unutarnjih poslova MMI Modificirana Mercallijeva ljestvica intenziteta (Modified Mercalli Intensity) NRA Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku (National Risk Assessment) NPOO Nacionalni plan oporavka i otpornosti NPV Neto sadašnja vrijednost (Net Present Value) NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (Nomenclature of Territorial Units for Statistics) nZEB Zgrada gotovo nulte energije (Nearly Zero-Energy Building) PGA Vršno ubrzanje tla (Peak Ground Acceleration) AB Armirani beton R2R Ready2Respond RoR Stopa povrata (Rate of Return) SDG Cilj održivog razvoja (Sustainable Development Goal) Okvir za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija (Sendai Framework for Disaster Risk SFDRR Reduction) TDR Trostruka korist od povećanja otpornosti (Triple Dividend of Resilience) TR Ukupna zamjena (Total Replacement) VSL Vrijednost statističkog života (Value Of Statistical Life) WUI Granična područja naseljenih i divljih (prirodnih) područja (Wildland-Urban Interface) Ključni pojmovi Omjer koristi i troškova: Omjer koristi i troškova jest omjer koji se koristi u analizi koristi i troškova da bi se sažeto prikazao odnos ukupnih koristi i troškova nekog projekta. Omjer veći od 1 znači da bi neto koristi projekta mogle biti pozitivne, odnosno da su koristi veće od troškova.2 Prilagodba klimatskim promjenama: Proces prilagodbe života promjenjivim klimatskim uvjetima i poduzimanje mjera za smanjenje rizika od štetnih posljedica sadašnjih ili očekivanih klimatskih promjena te opasnosti uzrokovanih klimatskim promjenama. Ublažavanje klimatskih promjena: Smanjenje klimatskih promjena i usporavanje globalnog zagrija- vanja smanjenjem emisija stakleničkih plinova u atmosferu. Klimatske promjene mogu se ublažiti smanjenjem izvora stakleničkih plinova ili povećanjem ponora ugljika na Zemlji, koji pohranjuju i apsorbiraju stakleničke plinove. Sveobuhvatna (značajna) obnova: Obnova u kojoj se poduzimaju optimalne mjere kako bi se poboljšalo postojeće stanje zgrada. Te mjere mogu uključivati poboljšanje energetskih svojstava, zaštitu od požara i unutarnjih klimatskih uvjeta te poboljšanje mehaničke otpornosti i stabilnosti, osobito kako bi se smanjili rizici povezani s potresnim opterećenjima. Sveobuhvatna obnova može uključivati i mjere poboljšanja temeljnih zahtjeva za zgrade.3 Kritična infrastruktura: Imovina, sustavi i mreže koji su ključni za održavanje funkcioniranja društva i gospodarstva. Uništenje ili poremećaj u radu kritične infrastrukture imao bi znatne posljedice za fizičku, ekonomsku i socijalnu dobrobit stanovništva. Oštećenje: Ukupno ili djelomično uništenje fizičke imovine na pogođenom području. Nastaje tijekom i nakon katastrofa, a mjeri se u fizikalnim jedinicama (kao što su kvadratni metri stambene jedinice, kilometri cesta itd.).4 Dubinska obnova: Obnova u kojoj se poduzimaju mjere energetske učinkovitosti ovojnice i tehničkih sustava zgrade kako bi se godišnja potrošnja grijanja (QH, nd) i primarne energije (Eprim) [kWh/(m2·- god.)] smanjila za najmanje 50 % u usporedbi s potrošnjom prije obnove.5 Rizik od katastrofa: Kombinacija vjerojatnosti nastanka nekog događaja i njegovih negativnih posljed- ica. Rizik od katastrofa odnosi se na vjerojatnost teških poremećaja tijekom određenog razdoblja u uobičajenom funkcioniranju zajednice ili društva zbog međudjelovanja opasnih fizičkih događaja i osjetljivih socijalnih prilika, s dalekosežnim štetnim utjecajima na ljude, stvari, gospodarstvo ili okoliš, u pogledu kojih treba odmah poduzeti hitne mjere kako bi se zadovoljile ključne ljudske potrebe, a za oporavak od kojih će možda biti potrebna vanjska potpora. Upravljanje rizicima od katastrofa: Procesi izrade, provedbe i vrednovanja strategija, politika i mjera u svrhu boljeg razumijevanja rizika od katastrofa, poticanja smanjenja i prijenosa rizika od katastrofa te 2 Svjetska banka (SB) i Europska komisija (EK). 2024. Poveznica. 3 U skladu s člankom 2. Direktive 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada značajna obnova definirana je kao obnova zgrade gdje: (i) ukupni trošak obnove ovojnice zgrade ili tehničkog sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednosti zemljišta na kojemu se zgrada nalazi; ili (ii) se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade. Države članice mogu odabrati primjenu opcije (i) ili (ii). 4 SB i EK. 2021a. Poveznica. 5 U predloženim izmjenama Direktive 2010/31 dubinska obnova definira se kao obnova kojom zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade postaje (i) zgrada gotovo nulte energije (do 1. siječnja 2030.) i (ii) zgrada s nultim emisijama (od 1. siječnja 2030.). Vidjeti EK. 2021. Poveznica. promicanja kontinuiranog poboljšanja pripravnosti, odgovora i oporavka nakon katastrofa, s izričitom svrhom povećanja sigurnosti, dobrobiti, kvalitete života i održivog razvoja građana. Smanjenje rizika od katastrofa: Označava cilj javne politike te strateške i provedbene mjere koje se primjenjuju zbog očekivanog rizika od katastrofa u budućnosti te radi povećanja otpornosti i smanjenja postojeće izloženosti, opasnosti ili ranjivosti. Ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa: Ulaganja u prepoznavanje rizika (kao što su procjene rizika), smanjenje (sprečavanje) rizika, rano upozoravanje, hitne intervencije i pripravnost, povećanje svijesti javnosti, financijsku otpornost (različite instrumente) i otporan oporavak. Energetska svojstva zgrade: Izračunana ili izmjerena količina energije potrebna za zadovoljavanje potreba tijekom tipične uporabe zgrade. To, među ostalim, uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, toplu vodu i rasvjetu. Izloženost: Situacija u kojoj se ljudi, infrastruktura, stambene nekretnine, proizvodni kapaciteti i druga fiksna imovina ljudi nalaze na područjima sklonima opasnostima. Opasnost: Potencijalno destruktivna fizička pojava kao što je prirodna opasnost (na primjer, potres ili požar otvorenog tipa). Zgrada gotovo nulte energije (nZEB): Zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, koja ne mogu biti niža od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile u skladu s člankom 6. stavkom 2. (predložene izmjene Direktive 2010/31), te u kojoj se ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u blizini zgrade. To će ostati standard za nove zgrade do primjene standarda za zgrade nulte emisije i razina koju do 2030. treba postići dubinskom obnovom. Vršno ubrzanje tla: Vršne vrijednosti parametara gibanja tla uslijed potresa ili maksimalno ubrzanje tla uzrokovano potresom. Otpornost: Sposobnost sustava i njegovih sastavnih dijelova da zaštitom, obnovom ili poboljšanjem svojih ključnih osnovnih struktura i funkcija, na vrijeme i učinkovito predvide, apsorbiraju, prilagode se ili oporave od posljedica rizičnog događaja.6 Obnova (retrofit) i rekonstrukcija: Obnova (retrofit) odnosi se na jačanje ili modernizaciju infrastruk- ture da bi se poboljšale razine sigurnosti i sigurnosna svojstva te povećala otpornost na štetne učinke opasnosti. Rekonstrukcija se odnosi na proces rušenja i ponovne izgradnje (novih konstrukcija)7 te na srednjoročnu i dugoročnu ponovnu izgradnju i održivu obnovu otporne kritične infrastrukture, usluga, stambenih jedinica, objekata i životnih uvjeta potrebnih za potpuno funkcioniranje zajednice ili društva pogođenog katastrofom, u skladu s načelima održivog razvoja i „ponovne izgradnje na bolje” (BBB) kako bi se izbjegao ili smanjio budući rizik od katastrofa. Sanacija: Ponovna uspostava osnovnih usluga i objekata potrebnih za funkcioniranje zajednice ili društva pogođenog katastrofom. Izloženost seizmičkom riziku: Odnosi se na elemente u riziku, kao što su ljudi, zgrade, konstrukcije, ključne mreže ili druga kritična infrastruktura koja se nalazi na područjima izloženima seizmičkoj 6 SB i EK. 2021a. Poveznica. 7 Definicija obnove preuzeta je iz UNISDR-a. 2009. Poveznica. opasnosti. Može biti trajne (za fiksnu imovinu kao što je izgrađeni okoliš) ili promjenjive prirode (za ljude), ovisno o vremenu nastanka događaja. Na primjer, više ljudi može biti izloženo potresima noću jer su tijekom dana više na otvorenom nego u zatvorenom prostoru unutar nesigurnih građevina. Razumijevanje izloženosti podrazumijeva, na osnovnoj razini, pohranu i praćenje ključnih podataka o osobama i izgrađenom okolišu u kojem stanuju, koji koriste ili o kojem ovise.8 Seizmička opasnost: Fizička pojava povezana s potresima koja može imati neželjene učinke na život, ljudsko djelovanje i izgrađeni okoliš. Seizmička opasnost određuje se na temelju prirodnih čimbenika, kao što su rasjedi i zone subdukcije iako može biti uzrokovana i ljudskim djelovanjem (crpljenje plina, rudarenje ili radovi na gospodarenju velikim količinama vode). Informacije o opasnostima služe za različite svrhe; korisne su za izradu propisa o gradnji i planiranju te procjene seizmičkih rizika. U skladu s tim različiti zakoni i propisi sadržavaju odredbe u kojima se uzimaju u obzir karte opasnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.9 Seizmičko mikrozoniranje: Način prikupljanja informacija za lokalne karte opasnosti kako bi se bolje identificirao utjecaj lokalnih uvjeta na gibanja tla. Lokalne karte opasnosti obuhvaćaju amplifikaciju/ deamplifikaciju te izmjene frekvencijskog sadržaja gibanja tla koje će vjerojatno nastati zbog plitke lokalne geologije ili orografije. Ti podaci omogućuju i bolje definiranje zahtjeva iz građevinskih propisa te propisa o prostornom planiranju za područja u kojima može doći do amplifikacije potresa. Postupna dubinska obnova: Dubinska obnova koja se provodi u nekoliko koraka, koji su utvrđeni u putovnici za obnovu u skladu s člankom 10. (predložena izmjena Direktive 2010/31). Dubinska obnova postavljena je kao zlatni standard u obnovi zgrada, a „postupnom dubinskom obnovom” namjerava se olakšati njezina provedba. Procjena seizmičkog rizika: Procjena koja obuhvaća informacije o opasnostima, izloženosti i ranjivosti za izradu probabilističkih metoda za procjenu očekivanih smrtnih slučajeva i materijalnih gubitaka neposredno nakon potresa. Takve su procjene ključne za prioritiziranje raspodjele nedostatnih sredstava za različita područja i tipologije zgrada. Služe i kao početna točka za učinkovito planiranje hitnih mjera.10 Tehnički pregled/ispitivanje: Službeni proces u kojem se procjenjuje seizmička oštetljivost zgrade i daju opće smjernice za seizmičko pojačanje. Provodi ga statičar koji ima ovlaštenje državnog tijela. Izvješće o tehničkom pregledu/ispitivanju rezultat je tog postupka. Ranjivost/oštetljivost: Uvjeti određeni fizičkim, socijalnim, ekonomskim i okolišnim čimbenicima ili procesima koji povećavaju osjetljivost pojedinca, zajednice, imovine ili sustava na posljedice opasnosti. Zgrada nulte emisije: Zgrada vrlo visoke energetske učinkovitosti, u kojoj se vrlo mala količina energije koja je potrebna u potpunosti pokriva energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu same zgrade, energijom iz zajednice obnovljive energije u smislu Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] ili energijom iz sustava daljinskoga grijanja i hlađenja. 8 GFDRR. 2014. Poveznica. 9 Ibid. 10 Ibid. SAŽETAK Republika Hrvatska izložena je raznim rizicima od katastrofa koje treba uzeti u obzir kako bi pametnije planirala i donosila odluke te tako povećala svoju pripravnost za izvanredni događaj i klimatsku otpornost. Njezina izloženost seizmičkim rizicima, raznolika geografska obilježja i sve veće iskustvo s opasnostima uzrokovanima klimatskim promjenama, kao što su poplave, požari otvorenog tipa i klizišta, rastući su problem za zajednice, infrastrukturu i gospodarske sektore. Očekuje se da će se zbog klimatskih promjena te opasnosti dodatno intenzivirati jer projekcije za Hrvatsku uključuju vruća i suša ljeta, povećanje razina mora i češće ekstremne događaje koji bi mogli utjecati na poljoprivredu, turizam, gospodarenje vodama i priobalna područja. Procjenjuje se da je u razdoblju od 1980. do 2020. zbog katastrofa uzrokovanih vremenskim i klimatskim prilikama Hrvatska zabilježila gubitke od 2,86 milijardi EUR, što je među najvećim gubicima u Europskoj uniji (EU) po stanovniku, prilagođenima za bruto domaći proizvod (BDP). U 2020., usred pandemije uzrokovane bolešću COVID-19, Hrvatsku su 22. ožujka11 (M5.5) i 29. prosinca12 (M6.2) pogodili potresi s epicentrima u Zagrebu odnosno Petrinji te prema brzim procjenama šteta i potreba (RDNA) provedenima nakon tih događaja13 uzrokovali štetu i gospodarske gubitke u iznosu od 16,1 milijarde EUR. Potrebe za rekonstrukcijom i obnovom bile su goleme, s procijenjenim troškovima od 25,9 milijardi EUR (17,5 milijardi EUR za potres u ožujku i 8,4 milijarde EUR za potres u prosincu). Stoga je nužno javne resurse usmjeriti na intervencije najvećeg prioriteta kako bi se smanjili gubici, očuvao razvoj i poticala dugoročna održivost. Kako bi u skladu s globalnim i nacionalnim prioritetima sveli rizike na minimum, donositelji odluka mogu na temelju dokaza i podataka priori- tizirati ulaganja i optimizirati resurse .14 Otporne kritične usluge i infrastruktura, kao što su vatrogasne i policijske postaje, zdravstvene i obrazovne ustanove te ključne prometne, telekomunikacijske i energetske mreže nužne su za učinkovit odgovor i oporavak od izvanrednog događaja. Ti su sustavi međusobno povezani pa poremećaji u jednom sektoru mogu imati kaskadni učinak na druge sektore. Kritičnu infrastrukturu potrebno je strateški planirati i projektirati na temelju podataka o rizicima kako bi ona funkcionirala i kad je najpotrebnija, osobito u visokorizičnim ili gusto naseljenim područjima. U ovom dokumentu sažeto su prikazani rezultati triju metodoloških alata primijenjenih u Hrvatskoj koji mogu služiti kao osnova i smjernice za pametna i ciljana ulaganja u povećanje otpornosti na katastrofe: (i) metodologije Ready2Respond (R2R) za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja na državnoj i lokalnoj razini, (ii) brze procjene izloženosti odabranih kritičnih sektora odabranim opasnostima na razini EU-a i (iii) procjene na razini portfelja potencijalnih posljedica potresa na pripravnost građevina u Hrvatskoj u slučaju izvanrednog događaja i troškova proaktivnih ulaganja. 11 Epicentar potresa od 22. ožujka nalazio se 7 km sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu. 12 Epicentar potresa od 29. prosinca nalazio se 6 km od Petrinje. 13 Potres iz ožujka 2020. (Mw 5.5) prouzročio je štetu od 10,7 milijardi EUR. Vlada Republike Hrvatske (2020., poveznica.). Potres iz prosinca 2020. (Mw 6.2) prouzročio je štetu od 4,1 milijarde EUR. Vlada Republike Hrvatske (2021., poveznica.). 14 SB i EK. 2024. Poveznica. 11 SAŽETAK Iako se razlikuju prema fokusu, metodi na kojoj se temelje i podacima koje koriste, ti alati mogu pomoći u donošenju znanstveno utemeljenih odluka te su pridonijeli poboljšanju upravljanja rizicima od katastrofa (DRM) u Hrvatskoj. Konkretno, • metodologija R2R omogućila je brzu samoprocjenu nacionalnog sustava upravljanja rizicima od katastrofa. Korištena je uz pomoć stručnjaka za prepoznavanje ključnih snaga i slabosti sustava na državnoj i lokalnoj razini. • Procjena izloženosti na razini EU-a dopuna je toj metodi te je korištena za identificiranje kritične civilne infrastrukture, kao što su vatrogasne i policijske postaje, škole, zdravstvene ustanove, dalekovodi i ceste, koja je izložena poplavama, potresima, požarima otvorenog tipa, klizištima i drugim značajnim opasnostima. Na temelju te procjene mogla se napraviti usporedba Hrvatske s drugim državama članicama EU-a.15 • Procjena na razini portfelja usmjerena je na kritičnu infrastrukturu za pripravnost u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj te pruža brzu procjenu izloženosti potresu, ranjivosti i posljedica te izračun troškova potencijalne seizmičke obnove i rekonstrukcije.16 • U širem kontekstu primjenom tih alata nadležna tijela u Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a, ali i šire mogu dobiti dragocjene informacije kako bi se povećala otpornost troškovno učinkovitim planiranjem i ulaganjima koji se temelje na podacima o rizicima. Ovaj dokument pokazuje da kreatori politika i donositelji odluka u Hrvatskoj na raspolaganju imaju nekoliko alata koji im mogu pomoći u donošenju odluka, planiranju i ulaganjima radi povećanja otpornosti kritične infrastrukture na katastrofe i klimatske promjene. Na temelju primjene tih triju različitih, ali komplementarnih metoda može se donijeti nekoliko zaključaka koji su relevantni za Hrvatsku i druge zemlje: • Prvo, dragocjene informacije mogu se prikupiti uključivanjem dionika iz područja upravljanja rizicima od katastrofa u procjene nedostataka i prioriteta u sustavu. Korisno bi bilo uključiti ih u jednostavnu procjenu koja bi se usredotočila na odabrane elemente kao što su institucije, oprema, objekti ili podaci/IT i koja bi se provodila uz pomoć stručnjaka i tehnologije. Takva se procjena može redovito ponavljati ili se nakon nje mogu provesti procjene užeg područja. • Drugo, korisnost informacija o opasnostima za planiranje vidljiva je iz uporabe već dostupnih javnih podataka (što je učinjeno u analizi izloženosti) ili podataka koji se mogu vrlo jednostavno i brzo prikupiti (kao u analizi izloženosti). Početna analiza koja pokazuje potencijalna žarišna područja, odnosno vrstu infrastrukture za pripravnost u slučaju izvanrednog događaja ili geografska područja koja bi posebno mogla biti pogođena određenim opasnostima, može pružiti podatke i dokaze potrebne za donošenje strateških i prioritetnih odluka i ulaganja, ali i provedbu detaljnijih procjena te preliminarnih studija izvedivosti i studija izvedivosti. • Treće, analiza izloženosti višestrukim opasnostima naglašava važnost razmišljanja o višestrukim opasnostima te potrebnim mjerama sprečavanja i pripravnosti koje se odnose na različite opasnosti i jamče prilagođenije i učinkovitije sustave odgovora u slučaju izvanrednog događaja unatoč složenim i 15 Vidjeti poglavlje 1. u SB i EK. 2024. Kao i kod svake analize na toj razini (na razini EU-a), postoje određena ograničenja. Ona se odnose na korištenje podataka otvorenog koda koji mogu biti netočni ili nepotpuni, slojeva s prikazom opasnosti s različitim mjerilima i rezolucijama te na izazove u uključivanju lokaliziranih rizika ili rizika ovisnih o mjerilu. U procjeni nisu obuhvaćene ranjivosti ili profili rizika za određenu infrastrukturu te bi se rezultati trebali smatrati samo okvirnima. 16 Sanacija uključuje konstrukcijsko jačanje postojećih zgrada kako bi bile seizmički otpornije, a rekonstrukcija rušenje postojećih zgrada i izgradnju novih na njihovu mjestu. 12 SAŽETAK rastućim rizicima. S obzirom na opasnosti povezane s klimatskim promjenama potrebno je bolje razumjeti njihove posljedice te povećati dostupnost projekcija klimatskih promjena za analitičke alate i metode. • Četvrto, pri modernizaciji kritične infrastrukture prednost trebaju imati integrirana poboljšanja usmjerena na višestruke opasnosti. Izolirana ili nekoordinirana poboljšanja nisu učinkovita za sman- jenje složenih rizika s kojima se Hrvatska suočava. Na temelju lekcija naučenih iz provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska bi trebala izraditi i provesti nacionalni program ili akcijski plan za obnovu građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja koji uključuje seizmičke rizike, energetsku učinkovitost i višestruke opasnosti te koji je ponajprije usredotočen na najosjetljiviju i kritičnu infrastrukturu. Okviri za prioritiziranje ulaganja na temelju podataka na razini portfelja mogli bi se iskoristiti za usmjeravanje ulaganja kako bi modernizacija obuhvatila i konstrukcijske i operativne manjkavosti, što uključuje povećanje otpornosti mreža (na primjer, cesta i dalekovoda). Takvim integriranim intervencijama maksimalno se povećavaju otpornost, troškovna učinkovitost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a. Provedba novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25) još je jedna prilika za sustavno rješavanje problema s povećanjem otpornosti na katastrofe u Hrvatskoj. • Peto, koristi od proaktivnih ulaganja mogu se procijeniti. Metoda trostruke koristi od povećanja otpornosti (triple dividend of resilience, TDR) uključuje praktičan obrazac za izračun troškova, koristi i potencijalnih dodatnih koristi od ulaganja u otpornu infrastrukturu. Može se primijeniti na različite vrste kritične infrastrukture i različite skupove podataka. Istraživanja pokazuju da se najveće koristi postižu „pametnim” ulaganjima, odnosno ulaganjima koja rezultiraju višestrukim koristima jer uključuju elemente kao što su otpornost na višestruke opasnosti, energetska učinkovitost i funkcionalna poboljšanja (na primjer, pristupačnost, poboljšani prostor za informiranje i uključivanje zajednice). • Uza sve to, primjena tih alata pokazuje i važnost obučavanja dionika zaduženih za pripravnost u slučaju izvanrednog događaja, među ostalim na političkoj i operativnoj razini, za korištenje tih alata. Za sva tri alata potrebno je stručno znanje te bi dužnosnike i druge dionike trebalo obučiti kako ih koristiti. To se, na primjer, može postići u okviru tehničke pomoći i razmjene znanja u različitim formatima. 13 SAŽETAK Sažetak metodoloških pristupa i rezultata Prioritiziranje pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja s pomoću alata R2R Više o alatu: Globalni alat R2R koristio se za samoprocjenu kapaciteta Republike Hrvatske za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja uzimajući u obzir pet ključnih komponenti: pravni i institucionalni okvir, osoblje, objekte, opremu i informacijske sustave. Na temelju te brze samoprocjene koja se zasniva na podacima identificirane su snage i slabosti prema 18 kriterija, 72 pokazatelja i 360 atributa.17 Alat je korišten na državnoj i lokalnoj razini (Zagreb), a sudjelovalo je 46 odnosno 25 osoba.18 Rezultati na državnoj razini: U procjeni s pomoću alata R2R na državnoj razini identificirane su snage koje se odnose na kapacitete u pogledu opreme, osobito za gašenje požara u gradovima i tehničko spašavanje; primijećeni su nedostaci koji se odnose na otpornost kritične infrastrukture, financijsku pripravnost i informacijske sustave (kao što su geografski informacijski sustav [GIS] i sustav ranog upozoravanja [EWS] te obuku/produbljivanje znanja i upravljanje internim kapacitetima. Općenite su prilike uključivale poboljšano planiranje i izgradnju kapaciteta za upravljanje rizicima od katastrofa. Razgovarajući o rezultatima, dionici su razmatrali kako postojeći i planirani projekti rješavanju neke od identificiranih nedostataka (na primjer, izrada zakonodavnih planova) i u kojim bi područjima moglo biti korisno uvesti dodatne mjere ili poboljšati planirane projekte. Rezultati R2R procjene koristili su se za raspravu o javnim politikama i izradu strateških dokumenata, među ostalim Državnog plana djelo- vanja civilne zaštite,19 koji je donesen u rujnu 2023. Rezultati su korišteni i u pripremi Republike Hrvatske za prijenos Direktive EU-a o otpornosti kritičnih subjekata i drugih akata. Rezultati na lokalnoj razini: Na temelju samoprocjene utvrđene su snage na područjima gašenja požara u gradovima, tehničkog spašavanja i žurnih službi, a nedostaci kad je riječ o kriznom komunici- ranju i sustavima ranog upozoravanja. Razgovarajući o rezultatima, sudionici procjene istaknuli su operativne izazove na lokalnoj razini i povezanu potrebu za jačanjem cjelokupnog sustava upravljanja rizicima od katastrofa te bolju koordinaciju na različitim administrativnim razinama. Rezultati analize korišteni su za Strategiju urbane sigurnosti Grada Zagreba za period 2025. – 2030.,20 koja je donesena u prosincu 2024. Naučene lekcije: U primjeni navedenog alata istaknule su se prednosti korištenja jednostavne struk- turirane dijagnostike koja može služiti za samoprocjenu. Međutim, za provedbu procjene te brzu vizualizaciju i generiranje rezultata bila je potrebna i pomoć stručnjaka. Rezultati su općenito korišteni za širi dijalog o javnim politikama i modernizaciji kapaciteta za pripravnost u slučaju izvanrednog događaja, povećanje otpornosti kritične infrastrukture i poboljšanje financijske otpornosti. U budućnosti bi se taj alat mogao ponovno iskoristiti i za praćenje napretka i/ili novih nedostataka ili bi se mogao usmjeriti na određenu opasnost ili rizično područje. 17 SB i GFDRR. 2017. Poveznica. 18 Iako se R2R ranije primjenjivao u nekoliko zemalja zapadnog Balkana za stručnu procjenu, ovim je inovativnim pristupom alat prilagođen kontekstu države članice EU-a, a državni/lokalni dužnosnici zaduženi za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja ovu metodologiju mogu koristiti za samoprocjenu. Procjena je provedena sredinom svibnja 2023., a rezultati su bili dostupni unutar 48 sati kako bi se o njima moglo neposredno raspraviti. 19 Vlada Republike Hrvatske. 2023a. Poveznica. 20 Grad Zagreb. 2024. Poveznica. 14 SAŽETAK Mapiranje izloženosti kritične infrastrukture na razini EU-a radi utvrđivanja potencijalnih žarišnih područja Više o alatu: Usmjeren je na odabranu kritičnu infrastrukturu na razini EU-a koja je relevantna za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja (kako je prethodno navedeno) te je omogućio brzu procjenu njezine izloženosti jednoj ili više opasnosti, kao što su poplave, potresi, klizišta i požari otvorenog tipa. U analizi su korišteni slojevi opasnosti na razini EU-a i informacije otvorenog koda o lokaciji te infrastrukture na NUTS3 razini u EU-u. Kao i kod svake analize ovog razmjera postoje značajna ograničenja: podaci otvorenog koda o geolokaciji infrastrukture mogu biti nepotpuni ili netočni; slojevi opasnosti mogu imati različitu rezoluciju, metodologiju (probabilističku ili determinističku) i mjerila (na primjer, kontinuirana dubina poplave ili indeksi kategoriziranih požara otvorenog tipa) te se u analizi ne uzima u obzir oštetljivost ili stanje infrastrukture. Stoga bi se trebalo smatrati da su ovi rezultati okvirni, da pokazuju potencijalna žarišna područja izloženosti i da ne omogućuju cjelokupnu procjenu rizika ili učinka. Rezultati za kritičnu infrastrukturu za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja: U Hrvatskoj je kritična infrastruktura za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja izrazito izložena seizmičkom riziku. Ukupno se 1.200 od 1.329 objekata (90 %) nalazi na područjima velike ili vrlo velike opasnosti od potresa, što uključuje 156 zdravstvenih ustanova (93 %), 414 obrazovnih ustanova (91 %), 418 vatrogasnih postaja (89 %) i 212 policijskih postaja (89 %). Znatna je i izloženost riziku od požara otvorenog tipa; izložena su 964 objekta (73 %). S druge strane izloženost klizištima i poplavama niska je jer je izloženo 88 (7 %) odnosno 42 objekta (3 %). Rezultati za cestovnu i električnu mrežu: Te su mreže u sličnoj mjeri izrazito izložene opasnostima od potresa i požara otvorenog tipa. Ukupno je 2.811 km cesta (97 %) i 8.148 km dalekovoda (94 %) izloženo visokoj ili vrlo visokoj opasnosti od požara otvorenog tipa. Izloženost potresima utječe na 2.625 km cesta (91 %) i 8.061 km dalekovoda (93 %). Važna je i izloženost klizištima jer se 1.944 km cesta (67 %) i 4.773 km dalekovoda (55 %) nalazi u zonama velike ili vrlo velike opasnosti. Rezultati za izloženost višestrukim opasnostima: Primjetna je i izloženost višestrukim opasnostima: 30 % cestovne infrastrukture i 37 % dalekovoda izloženo je dvjema opasnostima; 27 % cestovne infrastrukture i 23 % dalekovoda trima opasnostima, a 23 % cestovne infrastrukture i 5 % dalekovoda izloženo je svim četirima procijenjenim opasnostima (potresima, klizištima, poplavama i požarima otvorenog tipa). Naučene lekcije: Iako je fokus na izloženosti infrastrukture pojedinačnim ili višestrukim opasnostima, na temelju ove brze analize mogu se identificirati potencijalne koncentracije kritične infrastrukture (žarišna područja) izložene različitim razinama rizika. Te informacije mogu poslužiti kao smjernice za daljnje aktivnosti, kao što su detaljnije procjene rizika ili prikupljanje podataka o drugim elementima rizika, na primjer stanju/oštetljivosti infrastrukture, socijalnoj ranjivosti stanovništva ili pripravnosti i planovima nadležnih tijela i dionika iz tih područja za slučaj izvanrednog događaja. Te informacije mogu biti dopuna nacionalnim procjenama rizika i drugim mjerama koje se provode. Budući da se u tom alatu koriste informacije otvorenog koda i analize rizika na razini EU-a, moguća je i brza usporedba s drugim državama članicama EU-a koja može služiti kao smjernica kreatorima politika na razini EU-a. 15 SAŽETAK Analiza infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja na razini portfelja primjenom metode trostruke koristi od povećanja otpornosti Više o alatu: U procjeni portfelja analizirana je seizmička ranjivost više od 60 objekata za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja, podijeljenih u četiri vrste infrastrukture: (i) županijski vatrogasni operativni centri (pozivi za 193), (ii) državni/županijski centri (pozivi za 112), (iii) vatrogasne postaje u gradu Zagrebu, i (iv) stožer civilne zaštite u gradu Zagrebu. Te su zgrade ključne za stanovništvo, a njihovo nefunkcioniranje tijekom katastrofa može imati dalekosežne posljedice. Primjenom tog alata provedeno je brzo prikupljanje podataka (upitnik i stručna analiza) u kojem su se provjeravala svojstva i stanje tih zgrada. Probabilistička analiza seizmičkog rizika, oštetljivosti i izloženosti zgrada sektora civilne zaštite kombinirala se s metodom TDR.21 To je uključivalo procjenu troškova i koristi od sanacije/rekonstrukcije, uključujući energetsku obnovu. Rezultati procjene portfelja: Velik broj građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja vrlo je osjetljiv na seizmički rizik, a neke se nalaze na područjima velike seizmičke opasnosti. Više od polovine zgrada županijskih vatrogasnih operativnih centara (za pozive tipa 193) izgrađeno je prije 1964., a velika većina njih (82 %) izvedena je od običnog ziđa. Prema probabilističkom scenariju za slučaj potresa dvije trećine analiziranih građevina, odnosno 14 od 21 vjerojatno bi pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje. Otprilike trećina (30 %) analiziranih zgrada vatrogasnih postaja u gradu Zagrebu izgrađena je prije 1964., a sve su izvedene od običnog ziđa. Prema probabilističkom scenariju za slučaj potresa četiri od deset analiziranih građevina vjerojatno bi pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje. Rezultati za potencijalna proaktivna ulaganja: Korištenjem podataka dostupnih za 64 građevine kritične infrastrukture za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja u analizi su procijenjeni troškovi i koristi proaktivnih ulaganja, osobito u seizmičku obnovu, rekonstrukciju i poboljšanje energetske učinkovitosti. Ukupni izravni očekivani troškovi rekonstrukcije procijenjeni su na 209,3 milijuna EUR, a seizmičke obnove na 63,5 milijuna EUR, što upućuje na to da bi proaktivno ulaganje moglo biti troškovno znatno učinkovitije od rekonstrukcije nakon snažnog potresa. Ukupan trošak seizmičke obnove ili zamjene najosjetljivijih građevina u kombinaciji s energetskom obnovom iznosio je 108,3 milijuna EUR. U procjeni su izračunane i koristi spašavanja života i procijenjena vrijednost izbjegnutih smrtnih slučajeva od 17,9 milijuna EUR godišnje. Poboljšanje energetske učinkovitosti dodatna je vrijednost, s izbjegnutim troškovima električne energije od 920.061 EUR i uštedama CO2 u iznosu do 1,5 milijuna tijekom 50 godina. Analizom su utvrđeni neto sadašnja vrijed- nost, omjer koristi i troškova, procijenjena stopa povrata i razdoblje povrata ulaganja za predložena rješenja za obnovu tijekom 20 i 50 godina. Utvrđeni su pozitivni omjeri koristi i troškova za seizmičku obnovu i energetsku učinkovitost, osobito tijekom 50 godina; ti su rezultati konzervativni jer ne uključuju opremu i druge izbjegnute gubitke (kao što su gubitak produktivnosti ili prihoda zbog raseljenja). To je vidljivo i iz dodatnih nemonetiziranih koristi, kao što su očuvanje kulturne baštine, poboljšanje okoliša i koristi za društvo. Analiza pokazuje da ulaganja u smanjenje seizmičkog rizika mogu omogućiti druga poboljšanja te se (čak i uz ograničene podatke) mogu iskoristiti za uvođenje rješenja koja bi bila korisna u svakom scenariju (no regret) ili rješenja s relativno niskim troškovima i značajnim koristima (low regret) koja na praktičan i učinkovit način kombiniraju upravljanje rizicima od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama. Naučene lekcije: Analiza portfelja pružila je informacije koje prije nisu bile dostupne. U procjeni potencijalnih troškova oštećenja i troškova proaktivnih intervencija analiza nudi praktične smjernice za prioritiziranje ulaganja kojima se povećavaju otpornost na potrese (i druge katastrofe) i energetska učinkovitost infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja, ali uključuje i druga funkcionalna poboljšanja. U budućoj analizi mogli bi se uzeti u obzir i drugi elementi, kao što su 21 Overseas Development Institute (ODI), GFDRR i WB. 2015. Poveznica. 16 SAŽETAK operativne potrebe, razine usluga koje se pružaju stanovništvu, vrijeme reagiranja itd. To bi zajedno moglo donijeti znatne koristi za gospodarstvo, društvo i okoliš koje dugoročno nadmašuju troškove. Ova procjena infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja na razini portfelja pokazuje vrijednost provedbe brzih procjena portfelja, koje se mogu primijeniti na druge vrste kritične infrastruk- ture i usluga, ali i u drugim zemljama. 17 SAŽETAK 1. UVOD I KONTEKST 18 1. UVOD I KONTEKST U ovom izvješću sažeto su prikazani rezultati primjene triju odabranih metoda prioritiziranja kao potpore pametnim i usmjerenim ulaganjima u povećanje otpornosti na katastrofe u Hrvatskoj. U svakom poglavlju prikazani su ključni koraci u analitičkom procesu, ključni rezultati i preporuke za izradu javnih politika koje donositeljima odluka i stručnjacima koji nastoje poboljšati otpornost na katastrofe i klimatske promjene mogu pomoći da resurse raspodjele ondje gdje će imati najveći učinak. Iako ova analiza nije sveobuhvatna, služi kao praktična početna točka koja se može razvijati kad nove informacije postanu dostupne. Cilj je Hrvatskoj pomoći u donošenju informiranih i ciljanih odluka kako bi njezina kritična infrastruktura bila čvrsta, otporna i bolje pripremljena za buduće rizike. Uz ovo izvješće postoje i tri dokumenta sa saznanjima o odabranim temama koji Vladi Republike Hrvatske mogu pomoći u unapređenju institucionalnih kapaciteta za otpornu i zelenu rekonstruk- ciju te u proširenju baze znanja za smanjenje rizika, pripravnost i financijsku otpornost na višestruke opasnosti u širem kontekstu. Popratni dokumenti uključuju: (i) odabrane aspekte japan- skog pristupa seizmičkoj otpornosti, koji uključuju inženjerske aspekte, regulatorne okvire, smanjenje rizika i financiranje rizika od katastrofa22; (ii) pregled i procjenu trenutačnog financiranja rizika od katastrofa u Hrvatskoj, s preporukama za buduće mjere23; i (iii) pregled regulatornog okvira Republike Hrvatske za seizmičku otpornost, s postojećim mehanizmima, izazovima, dobrim praksama i prilikama za poboljšanje.24 22 SB. 2025a. Poveznica. 23 SB. 2025b. Poveznica. 24 SB. 2025. (još neobjavljeno). 19 1. UVOD I KONTEKST Kontekst zemlje: ključne informacije Hrvatska je zbog svojega geografskog položaja i klime osjetljiva na različite opasnosti. To uključuje geološke katastrofe (potrese), hidrometeorološke i vremenske opasnosti (poplave, ekstremne temper- ature, jake vjetrove i suše) te požare otvorenog tipa, koji svi mogu znatno narušiti funkcioniranje gospodarstva i društva. Prema globalnoj bazi podataka o katastrofama EM-DAT u razdoblju od 1990. do 2023. u Hrvatskoj je zabilježeno 36 katastrofa.25 U Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku iz 2019. potresi, poplave i požari otvorenog tipa identificirani su kao prioritetne opasnosti.26 Očekuje se da će klimatske promjene imati velik utjecaj na Hrvatsku jer se predviđaju intenzivniji i češći katastrofalni događaji, zajedno s vrućim i sušim ljetima. Kumulativna šteta u Republici Hrvatskoj od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika izražena kao udio bruto domaćeg proizvoda (BDP) jedna je od najvećih u EU-u.27 Hrvatska se suočila s različitim ekstremnim vremenskim prilikama; 2017. zabilježena je dotad najintenzivnija, najvruća i najsuša ljetna sezona. Od 2017. Hrvatska je srušila puno meteoroloških rekorda. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) 2022. bila je peta najtoplija zabilježena godina sa 74-postotnim povećanjem broja šumskih požara u odnosu na 2021. U svibnju 2023. bujice su dovele do velikih poplava (većih nego rekordne 2014.) i pokrenule više klizišta. Dugoročno gledano složeni profil Hrvatske izloženosti klimatskim promjenama i katastrofama, zajedno s povećanjem razine mora, znatno će utjecati na različite kritične sektore i gospodarstvo. Svjetska banka i Europska komisija procijenile su da prosječni godišnji gubitak (AAL) za privatne i javne građevine zbog štete od poplava iznosi 0,29 % BDP-a (147 milijuna EUR),28, dok ga Zajednički istraživački centar procjenjuje na 0,4 % BDP-a.29 Slično tome, kritična infrastruktura u Republici Hrvatskoj, koja uključuje infrastrukturu za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja te elektroenergetsku, vodoopskrbnu, zdravstvenu i komunikacijsku infrastrukturu, dodatno je osjetljiva zbog izloženosti zemlje složenim prirodnim opasnostima, pri čemu profil rizika dodatno pogoršavaju sve češće i inten- zivnije klimatske i vremenske prilike. Hrvatska se nalazi na području umjerene do velike seizmičke opasnosti, ali je njezin fond zgrada relativno star i loše održavan; otprilike 30 % zemlje izloženo je potresima, a to je područje u kojem živi 60 % stanovništva30 i koje čini 65 % njezina BDP-a.31 Nove zgrade (koje su u skladu s modernim propisima o gradnji) čine samo mali postotak fonda zgrada u Hrvatskoj (prema procjenama između 5 % i 10 %).32 Nakon serije potresa 2020. osobito je postala vidljiva oštetljivost javne i privatne infrastrukture u Hrvatskoj, što uključuje bolnice i upravne zgrade. Do 1964., kad su u prvi zakon o gradnji uvedene odredbe o protupotresnoj gradnji, zgrade su se gradile bez ili uz malo razmišljanja o potresnoj trešnji, a otprilike trećina postojećeg fonda zgrada nastala je u tom razdoblju. Ulaganja u energetsku obnovu povećavaju se, ali često ne uključuju pitanja otpornosti na potrese, protupožarne zaštite i drugih aspekata povezanih s klimatskim promjenama kao što su otpornost na vrućine, zaštita od poplava i zaštita od požara otvorenog tipa. 25 EM-DAT, Poveznica. 26 Vlada Republike Hrvatske. 2019. Poveznica. 27 Europska agencija za okoliš. 2017. Poveznica. 28 SB i EK. 2021b. Poveznica. 29 Dottori et al. 2020. 30 Vlada Republike Hrvatske. 2015. Poveznica.; Vlada Republike Hrvatske. 2019. Poveznica. 31 Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). 2016. 32 Na razini EU-a otprilike 40 % zgrada izgrađeno je prije 1960-ih. Vidjeti Europska komisija. Bez dat. „iRESIST+ Innovative Seismic and Energy Retrofitting of the Existing Building Stock” [iRESIST+ Inovativno seizmičko i energetsko poboljšanje postojećeg fonda zgrada]. Poveznica. 20 1. UVOD I KONTEKST Okvir za upravljanje rizicima od katastrofa Republika Hrvatska ostvarila je znatan napredak u izgradnji integriranog sustava upravljanja rizicima od katastrofa koji je usklađen s europskim i globalnim okvirom. 33 Sustav upravljanja temelji se na Zakonu o sustavu civilne zaštite, u kojem su utvrđene uloge na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa, uspostavljena 2009., potiče koordinaciju ministarstava, lokalnih tijela, znanstvenih institucija, civilnog društva i privatnog sektora. Strateške smjernice sadržane su u nacionalnoj Strategiji upravljanja rizicima od katastrofa (2023.) i njezinu akcijskom planu, u kojima se na temelju nacionalnih procjena identificiraju i obrađuju „neprih- vatljivi” i „tolerirani” rizici.34 Hrvatski pristup dio je širih razvojnih i klimatskih programa, uključujući Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030., Pariški sporazum, Okvir za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija i ciljeve održivog razvoja. Komplementarnim politikama, kao što su Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama (2020.) i Akt o klimatskim promjenama (2019.), dodatno se integriraju klimatsko planiranje i planiranje postupanja u slučaju katastrofa. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska je mobilizirala 1,98 milijardi EUR za energetsku obnovu i rekonstrukciju nakon potresa. Ex ante procjena rizika i planiranje pripravnosti institucionalizirani su i provode se na više razina. U skladu sa Zakonom o sustavu civilne zaštite svake tri godine lokalna, regionalna i nacionalna tijela moraju izraditi procjene rizika. Te nacionalne procjene rizika, koje su posljednji put ažurirane 2024., obuhvaćaju 15 opasnosti, a uključuju modeliranje na temelju scenarija, matrice rizika i pokazatelje ranjivosti (kao što su siromaštvo, obrazovanje i nezaposlenost). Informacije dobivene u procesu koji vodi Ravnateljstvo civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova koriste se za izradu procjena sposobnosti i strategija upravljanja rizicima od katastrofa. Proces se koordinira s Nacionalnom platfor- mom za smanjenje rizika od katastrofa kako bi se povezala znanstvena istraživanja, javne politike i praksa. Povećava se svijest javnosti, ali se sustav može dodatno poboljšati i modernizirati. Na primjer, 77 % hrvatskih državljana vjeruje javnim informacijama o rizicima, ali samo njih 53 % smatra da je dobro informirano (Eurobarometar 2024.).35 Nedavno su provedena ulaganja u poučavanje o smanjenju rizika od katastrofa u školama, komunikacijske alate kao što su Geoportal za smanjenje rizika od katastrofa i SRUUK (Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) koji je pokrenut 2023. i koji građanima i turistima šaljem upozorenja putem mobilnih telefona. Republika Hrvatska nastavlja jačati svoje kapacitete za odgovor u slučaju izvanrednog događaja i sustave oporavka, ali su financiranje i uključivanje i dalje nedostatni. U skladu sa Zakonom o sustavu civilne zaštite odgovor u slučaju izvanrednog događaja koordinira se na svim razinama, što uključuje operativne snage Hrvatske vatrogasne zajednice, dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD), Crvenog križa,36 Hrvatske gorske službe spašavanja37 i odnedavno Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo38.39 Inicijativom See Me (2022.) nastoji se poboljšati pripravnost osoba s invaliditetom. Pomoć nakon katastrofe uređena je Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilnikom o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19). Kako bi institu- cionalizirala procjenu gubitaka u slučaju katastrofa, Hrvatska provodi pilot-testiranje nacionalnog sustava za prikupljanje podataka o štetama i gubicima (DrawData 2024. – 2025.). Međutim, stopa penetracije osiguranja i dalje je niska jer je osigurano samo 25 % kućanstava, a samo 16 % osiguranja pokriva potrese, zbog čega važno provesti reformu financiranja rizika. 33 Za više informacija o upravljanju rizicima od katastrofa u Hrvatskoj vidjeti Holcinger, N. i Šimac, Z. 2021. Poveznica. 34 Za Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa vidjeti Vlada Republike Hrvatske. 2022. Poveznica. Strategija je izrađena u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17). 35 Europska unija (EU). 2024b. Poveznica. 36 Vlada Republike Hrvatske. 2023b. Poveznica. 37 Vlada Republike Hrvatske. 2015., poveznica; Vlada Republike Hrvatske. 2023a, poveznica. 38 HCPI (Hrvatski centar za potresno inženjerstvo). Bez dat. Implementacija HCPI u sustav civilne zaštite. Poveznica. 39 Inicijativa See Me produljena je 2024. i trajat će do prosinca 2025. EU. 2022, Poveznica; EU. 2024a. Poveznica. 21 1. UVOD I KONTEKST 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND Ovo poglavlje sadržava pregled metode Ready2Respond (R2R) i opis pripremnih i analitičkih koraka u procjeni sustava pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj na državnoj i lokalnoj razini. 22 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND Sažetak R2R je globalna metodologija, usredotočena na kvantitativnu procjenu u nekoliko područja i kriterija. Ispituje pet ključni komponenti sustava pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja: (i) pravni i institucionalni okvir, (ii) informacije, (iii) objekte, (iv) opremu i (v) osoblje. Sudion- ici procjene te komponente ocjenjuju na temelju 18 kriterija, 72 pokazatelja i 360 atributa.40 R2R je fleksibilan analitički alat za procjenu sustava pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja. Može se koristiti kao dio procjene pod vodstvom stručnjaka ili kao samoprocjena te omogućuje strukturirano identificiranje snaga i slabosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Alat se može prilagoditi različitim kontekstima; na primjer, R2R se koristio u zemljama zapadnog Balkana za procjenu pod vodstvom stručnjaka.41 40 SB i GFDRR. 2017. Poveznica. 41 Vidjeti, na primjer, SB. 2021. Poveznica. 23 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND Slika 1. Pet komponenti procjene R2R Izvor: Svjetska banka i GFDRR. 2017. U Hrvatskoj se R2R koristio za samoprocjenu, koja se provodila uz pomoć online platforme. Prilagođen je hrvatskom kontekstu i preveden, pitanja za procjenu prilagođena su lokalnim potrebama te su dodane funkcije vizualizacije, što je omogućilo jednostavnije korištenje i pristupačnost. Samo- procjena se provodila na državnoj razini i na razini Grada Zagreba pa su dionici mogli sustavno preispitati sposobnosti svojih sustava pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja. Primjena okvira R2R u Hrvatskoj brzo je rezultirala korisnim informacijama te istaknula ključne snage i područja sustava koja treba poboljšati. U samoprocjeni prema metodi R2R na nacionalnoj i lokalnoj razini utvrđeno je postojanje znatnih kapaciteta za gašenje požara u gradovima i tehničko spašavanje, ali i nedostataka u otpornosti infrastrukture, sustavima ranog upozoravanja, kriznom komuniciranju i institucionalnim kapacitetima. Ti su zaključci korišteni za izradu ključnih strateških dokumenata, kao što su Državni plan djelovanja civilne zaštite (2023.) i Strategija urbane sigurnosti Grada Zagreba (2024.) te za usklađivanje s direktivama EU-a i planiranim zakonodavnim aktima. Rezultati pokazuju da se alat može koristiti za utvrđivanje mjerljive i ponavljajuće referentne vrijednosti koja može služiti za prioritiziranje budućih mjera i kontinuirano praćenje napretka u odnosu na planirane ciljeve. 24 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND 2.1. Koraci analitičkog procesa Analitički proces procjene prema metodi R2R uključivao je sljedeće korake (Slika 2.): Slika 2. Četiri koraka u primjeni metode R2R 4.Korak: odredivanje 2.Korak: provedba 3.Korak: generijanje I 1.Korak: prirema prioriteta I identificiranje procjene R2R ocjena rezultata nedostataka u istraživanju Izvor: Svjetska banka i Europska komisija. 2024. 1. korak: priprema Priprema za procjenu prema metodi R2R uključivala je prijevod alata na hrvatski jezik, provjeru terminologije i svih pitanja (18 kriterija, 72 pokazatelja i 360 atributa) te njegovu prilagodbu europskom/ hrvatskom kontekstu upravljanja rizicima od katastrofa i relevantnim hrvatskim zakonima. Nakon konzultacija s relevantnim tijelima pripremljene su dvije samoprocjene prema metodi R2R, odnosno jedna za nacionalnu razinu i jedna za lokalnu razinu (Zagreb). Za svaku procjenu pripreml- jen je popis sudionika koji pokrivaju različite elemente okvira metode R2R, s minimalnim brojem ispitanika, kako bi se osigurala pouzdanost podataka. Kako bi se dobili pouzdaniji podaci, zadatak svakog sudionika bio je prilagođen njegovu ili njezinu stručnom znanju. Neka su od pitanja bila sljedeća: Postoje li za određeno područje propisi o upravljanju u slučaju izvanrednog događaja? Postoje li programi informiranja zajednice o pripravnosti i odgovoru u slučaju izvanrednog događaja na lokalnoj razini i funkcioniraju li? Imaju li operativni centri žurnih službi dovoljno back-up kapaciteta i opreme za slučaj produljenih izvanrednih uvjeta? Svim su sudionicima prije samoprocjene podijeljeni materijali s pojašnjenjima i smjernicama. 2. korak: provedba samoprocjene prema metodi R2R Online upitnici provedeni su na dvjema radionicama koje su organizirali MUP i Grad Zagreb. Svrha tih radionica bila je sudionike ukratko informirati o navedenoj procjeni i omogućiti im pristup stručn- jacima tijekom cijelog postupka. Sudionici su prisustvovali radionicama uživo ili online, a većina je uspjela završiti svoj zadatak unutar 30 minuta, ovisno o broju dodijeljenih kriterija. Iako cjelokupni okvir ima 360 pitanja, sudionici nisu morali odgovoriti na svako od njih, nego samo na ona koja se najviše odnose na njihovo područje, što je u prosjeku značilo otprilike tri kriterija po osobi (od 72), dok su neki stručnjaci zbog svojeg profila odgovarali na pitanja za čak osam kriterija (od 72). Svaki sudionik odgovarao je jesu li izjave o atributima za određeni pokazatelj sustava pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja točne ili netočne. Kako bi se odredilo je li odgovor „točno” ili „netočno”, primjenjivalo se pravilo 80/20. Na primjer, ako je sudionik smatrao da je atribut 80 % ili potpuno ispunjen, odgovorio bi „točno”. Za sve manje od toga odgovorio bi „netočno” da bi se zajamčila dosljednost u odgovaranju na pitanja. Za pitanja u kojima su različiti sudionici dali suprotne odgovore, na primjer ako su neki odabrali „točno”, a drugi „netočno”, ukupni odgovor zaokružen je prema gore (točno) ili prema dolje (netočno), ovisno o većini danih odgovora. Na primjer, ako su tri od pet sudionika odabrala „točno” za neko pitanje, pretpostavilo se da je konačni odgovor „točno”. Ako su odgovori bili izjednačeni (odnosno, ako su sudionici dali jednak broj suprotnih odgovora), konačni odgovor zaokružen je prema dolje na „netočno”. Tim se zaokruživanjem prema dolje ograničava mogućnost lažnih pozitivnih odgovora i donositeljima odluka daje signal da bi bilo važno ciljano ispitati taj pokazatelj. 25 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND Tijekom procjene prema metodi R2R korištena su dva glavna mjerenja: ocjena i usuglašenost sudionika. Ocjena odgovara na pitanje „kolika je jaka ta konkretna sposobnost?”, a usuglašenost sudionika „koliko se odgovori sudionika razlikuju?”. 3. korak: generiranje i ocjena rezultata Nakon što su sudionici odgovorili na pitanja, rezultati procjene generirani su i ocijenjeni u stvarnom vremenu. Sudionici su sažetak rezultata dobili unutar 48 sati od pokretanja procjena pa su svi ispitanici mogli dovršiti svoje upitnike. Svaka komponenta podijeljena je na više podčimbenika, a rezultati su se razlikovali jer su neki ocijenjeni vrlo visoko, a neki vrlo nisko. Na primjer, neki su od čimbenika koji su na državnoj razini dobili niske ocjene (manje od 50 %) centri za obuku (objekti), financijska pripravnost (pravni i institu- cionalni okvir) te obuka i produbljivanje znanja (osoblje). S druge strane, čimbenici koji su najbolje ocijenjeni (više od 70 %) jesu odgovornost i nadležnost (pravni i institucionalni okvir), uključivanje zajednice (informacije); logistička skladišta i centri žurnih službi (objekti), gašenje požara u gradovima i tehničko spašavanje (oprema) te koordinacija međunarodne pomoći (osoblje). Neki od čimbenika na lokalnoj razini koji su dobili slabe ocjene (manje od 50 %) jesu centri za obuku (objekti), javno uzbunji- vanje (informacije) i raspodjela pomoći (osoblje). S druge strane, čimbenici koji su najbolje ocijenjeni (više od 70 %) jesu spašavanje iz ruševina (oprema), zbrinjavanje unesrećenih (oprema) i suzbijanje požara otvorenog tipa (oprema). Prema toj metodologiji prosječna vrijednost za oba pokazatelja (ocjena i usuglašenost sudionika) za svaki od 72 R2R pokazatelja iznosi 61 % za ocjenu i 58 % za usuglašenost sudionika na državnoj razini te 49 % za ocjenu i 50 % za usuglašenost sudionika na lokalnoj razini. 4. korak: određivanje prioriteta i identificiranje nedostataka u istraživanju Tijekom i nakon procjene s dionicima su održane rasprave kako bi se preispitale snage i slabosti te dodatno identificirali mogući načini korištenja podataka, kao što su strateški i operativni doku- menti te investicijsko planiranje, neovisno o tome je li riječ o jednokratnoj ili redovitoj uporabi. Nakon dovršetka procjene prema metodi R2R s predstavnicima MUP-a održana je radionica na kojoj su predstavljeni rezultati procjene i iznesene povratne informacije stručnjaka koji su sudjelovali u procjeni. Sudionici su mogli prisustvovati i online. Organizirano je i nekoliko sastanaka s Civilnom zaštitom Grada Zagreba, na kojima su se različitim dionicima i članovima društva podijelile informacije. Nakon zaključenja procjene svim je sudionicima poslana anketa kako bi se dobilo njihovo mišljenje o metodi R2R i načinu njezine provedbe. Općenito je mišljenje bilo zadovoljavajuće. 26 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND 2.2. Sažetak zaključaka Procjena prema metodi R2R omogućila je brzu i sveobuhvatnu procjenu i vizualizaciju snaga i slabosti u pripravnosti na državnoj i lokalnoj razini te područja za poboljšanje. U rezultatima su istaknute snage i slabosti za pet komponenata, kriterije, pokazatelje i atribute. • U okviru samoprocjene prema metodi R2R na državnoj razini utvrđeni su mogući nedostaci u području financijske pripravnosti, informacijskih sustava (kao što su geografski informacijski sustav (GIS) i sustavi ranog upozoravanja) te obuke ili produbljivanja znanja i upravljanja internim kapacite- tima. Najviše ocjene odnosile su se na opremu, osobito za gašenje požara u gradovima i tehničko spašavanje. Procijenjeno je da bi se planiranje upravljanja rizicima od katastrofa i izgradnja kapaciteta mogli dodatno prioritizirati. Tijekom kasnijih rasprava dionici su istaknuli postojeće ili planirane projekte koji odgovaraju utvrđenim nedostacima ili mogu poboljšati rezultate (na primjer, izrada zakonodavnih planova) te područja u kojima se planovi ili projekti moraju poboljšati. Kako bi se razvili prioriteti, rezultati procjene prema metodi R2R dodatno će se analizirati na državnoj razini, u okviru internih diskusija visoke i operativne razine. Izrađeni su strateški dokumenti, kao što je Državni plan djelovanja civilne zaštite, koji je donesen u rujnu 2023.42 • Na lokalnoj razini istaknute su moguće slabosti u području kriznog komuniciranja i sustava ranog upozoravanja. Snage su se odnosile na gašenje požara u gradovima, tehničko spašavanje i žurne službe. Sudionici su smatrali da je nužno poboljšati cjelokupni hrvatski sustav upravljanja rizicima od katas- trofa u različitim područjima i na različitim razinama. Rezultati su pokazali stvarno stanje na lokalnoj razini te potrebu za dodatnom suradnjom s različitim subjektima na državnoj razini. Lokalna tijela analizirala su te rezultate te su oni korišteni za izradu Strategije urbane sigurnosti Grada Zagreba.43 Sudionici na nacionalnoj i lokalnoj razini prepoznali su da se rezultati procjene prema metodi R2R jednostavno mogu ugraditi u lokalne i nacionalne strategije koje se trenutačno izrađuju i koristiti za diskusije o prioritetima sljedećih godina. Rezultate na državnoj razini dionici planiraju iskoristiti za pokretanje šire diskusije s drugim dionicima, uključujući EU, o načinu poboljšanja sustava upravljanja rizicima od katastrofa i rješavanju sistemskih problema. Uz to, rezultati su pokazali i područja u kojima bi državna i lokalna razina mogle bliskije surađivati na jačanju vertikalne i horizontalne otpornosti institucija. Rezultati se mogu koristiti i za planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini. 2.3. Ključne poruke i preporuke Procjena prema metodi R2R, koja je provedena u Hrvatskoj, pruža detaljnu analizu hrvatskog sustava pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja na temelju podataka te nudi kritički uvid u njegove snage i slabosti. Tom inovativnom metodom, prilagođenom hrvatskom kontekstu i usklađenom s međunarodnom dobrom praksom, ističe se mogućnost korištenja kvantita- tivne metodologije za samoprocjenu u svrhu prikupljanja podataka za strateška ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa. U analizi se naglašava prednost kombiniranja državnih i lokalnih perspektiva te omogućuje sveobuhvatno razumijevanje sposobnosti i ranjivosti u sustavu. Rezultati pokazuju značajne snage Hrvatske u području kapaciteta opreme, osobito za gašenje požara u gradovima i tehničko spašavanje, što je odraz velikih ulaganja u kritične funkcije. Međutim, u procjeni su utvrđeni i znatni nedostaci, koji uključuju slabosti u kriznom komuniciranju, sustavima ranog upozoravanja, financijskoj pripravnosti i informacijskim sustavima kao što je GIS. Uz to, potrebno je dodatno raditi na izgradnji kapaciteta, osobito u području obuke i produbljivanja znanja. 42 Vlada Republike Hrvatske. 2023a. Poveznica. 43 Grad Zagreb. 2024. Poveznica. 28 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND Rezultati procjene prema metodi R2R mogli bi se kombinirati za potrebe izrade određenih scenarija.44 Uključivanjem podataka i analitike u procjenu prema metodi R2R donositeljima odluka pružaju se jasnije i učinkovitije smjernice za daljnje postupanje. Tim kombiniranjem metoda mogu se identificirati područja u kojima se proaktivnim mjerama mogu znatno ublažiti budući rizici, spasiti više života i smanjiti posljedice za kritične sektore i šire gospodarstvo. Na primjer, za identificiranje ključnih područja u riziku od požara otvorenog tipa može se uzeti u obzir posebno prilagođena procjena prema metodi R2R u kombinaciji s podacima o rizicima. Na temelju te analize za Hrvatsku se može istaknuti nekoliko naučenih lekcija/preporuka: • Institucionalizirati redovite i uključive znanstveno utemeljene procjene kapaciteta. Pokazalo se da je metodologija R2R brz, cjenovno pristupačan i participativan alat za procjenu snaga i nedostataka u sustavu upravljanja rizicima od katastrofa. Hrvatska bi mogla uspostaviti redovite procjene prema metodi R2R na državnoj i lokalnoj razini u svrhu praćenja napretka, izrade operativnih planova i prilagođavanja prioriteta u svjetlu rastućih rizika. • Prioritizirati ulaganja u područja koja treba poboljšati te nastaviti pratiti i održavati područja koja dobro funkcioniraju. U procjeni prema metodi R2R istaknuta su područja, kao što su krizno komuniciranje, sustavi ranog upozoravanja i upravljanje informacijama, u kojima su potrebna ciljana ulaganja. Istodobno je nužno zadržati jake kapacitete u područjima kao što su gašenje požara u gradovima i tehničko spašavanje kako bi se osiguralo dugoročno funkcioniranje sustava. • Koristiti zaključke procjene prema metodi R2R kao smjernice za strateško planiranje i ula- ganje. Rezultati procjene prema metodi R2R mogu služiti kao baza praktičnih dokaza za ažuriranje nacionalnih i lokalnih strateških dokumenata. Hrvatska je zaključke već uzela u obzir u pripremi projekata te pripremi i izradi strategije. Ova bi se metoda mogla proširiti i na ostale okvire, uključujući one povezane s pravnom stečevinom EU-a. • Poboljšati vertikalnu i horizontalnu koordinaciju unutar sustava upravljanja rizicima od katastrofa. U procjeni su utvrđeni nedostaci u koordinaciji subjekata na državnoj i lokalnoj razini. Jačanjem zajedničkog planiranja, pojašnjavanjem uloga i poboljšanjem razmjene informacija može se potaknuti razvoj povezanijeg i prilagodljivijeg sustava upravljanja rizicima od katastrofa. • Za planiranje upravljanja rizicima od katastrofa angažirati velik broj različitih dionika. Proc- jena prema metodi R2R pokazala je važnost prikupljanja informacija od tehničkih, operativnih i institucionalnih dionika. Zahvaljujući razlikama u percepciji mogu se otkriti važni problemi te potaknuti dijalog, izgradnja konsenzusa i legitimnije donošenje odluka. 44 Primjer integriranja daljnjih slojeva podataka može se pronaći u SB i EK. 2024. Poveznica. 29 2. PRIMJERNA METODE READY2RESPOND 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA Ovo poglavlje sadržava pregled pripremnih analitičkih koraka za prioritiziranje ula- ganja u pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja primjenom metode procjene izloženosti. 30 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA Sažetak Mapiranje izloženosti jest alat za prostornu analizu namijenjen za kvantificiranje broja i udjela kritične infrastrukture, kao što su vatrogasne postaje, policijske postaje, obrazovne i zdravstvene ustanove, ceste i elektroenergetska infrastruktura, koja se nalazi na područjima izloženima raznim opasnostima. Taj alat koristi GIS softver otvorenog koda (QGIS) i integrira podatke o izloženosti i opasnostima pa se može koristiti za sustavno identificiranje koncentracija rizika. Na taj način korisnici mogu prioritizirati područja za daljnju analizu te prikupiti informacije potrebne za planiranje povećanja otpornosti i analize koristi i troškova za ciljana ulaganja. Alat je fleksibilan i može se primijeniti za različite geografske razine, zbog čega je koristan i za nacionalne i za regionalne procjene rizika. U Hrvatskoj se alat za mapiranje izloženosti koristio kao dio procjene izloženosti na razini EU-a za potrebe izrade detaljnih karata izloženosti na NUTS3 razini. U analizi su javno dostupni i regionalno usklađeni podaci o opasnostima i infrastrukturi korišteni za mapiranje izloženosti ključne infrastrukture opasnostima sa znatnim posljedicama, kao što su požari otvorenog tipa, poplave, klizišta i potresi.45 Izrađene karte pružile su jasan pregled prostorne distribucije rizika te pridonijele povezivanju zaključaka studije slučaja sa širim regionalnim kontekstom i identificiranju područja u kojima bi slične analize ili intervencije mogle biti korisne. Procjena izloženosti u Hrvatskoj pokazuje da se velik dio kritične infrastrukture za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja, kao i cestovne i elektroenergetske mreže, nalazi na područjima velike ili vrlo velike opasnosti, osobito od potresa i požara otvorenog tipa. Od toga je 90 % kritičnih objekata kao što su bolnice, škole, vatrogasne postaje i policijske postaje izloženo seizmičkom riziku, a 73 % i opasnosti od požara otvorenog tipa. Slično vrijedi i za ceste i dalekovode, od kojih je od 91 % do 97 % izloženo opasnostima od potresa i požara otvorenog tipa. Izloženost višestrukim opasnostima česta je, pri čemu je više od četvrtine tih infrastrukturnih mreža izloženo trima opasnostima ili više njih. Postojanje više infrastrukturnih objekata u visokorizičnim područjima može biti odraz operativnih potreba, kao što je brzo reagiranje u slučaju izvanrednog događaja, ali i važnosti razumijevanja konstrukcijske ranjivosti i funkcionalne otpornosti te infrastrukture. Rezultati se koriste za strategije upravljanja rizicima od katastrofa i osiguranje kontinuiteta kritičnih usluga. 45 Potrebno je napomenuti da su OSM (OpenStreetMap) podaci javno dostupni za uređivanje i možda ne prikazuju uvijek točnu lokaciju infrastrukture. Tijekom analize podaci za geolociranje neke kritične infrastrukture (kao što su vatrogasne postaje i bolnice) dobiveni su od Hrvatske vatrogasne zajednice i Ravnateljstva civilne zaštite pri MUP-u te su uspoređeni s OSM podacima. Postojale su razlike u geolokaciji dvaju skupova podataka, ali s obzirom na to da je fokus na EU-u, radi usklađenosti korišteni su OSM podaci na razini EU-a. 31 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA 3.1. Koraci analitičkog procesa Analitički proces procjene izloženosti, koji se ponavlja za svaku vrstu infrastrukture i opasnost, sažeto je prikazan na Slika 3. Slika 3. Analitički koraci u procjeni izloženosti Izvor: Svjetska banka i Europska komisija. 2024. 1. korak Dobivanje podataka o izloženosti: Dobiti podatke o izloženosti i konvertirati ih prema potrebi u vektorski format. Unijeti ih u GIS softver. Podaci o izloženosti na razini infrastrukture opisuju lokaciju (geografsku širinu i dužinu) te namjenu svakog objekta. Podaci koji se koriste uglavnom ne sadržavaju atribute o izgradnji, zbog čega se bez stvaranja dodatnih pretpostavki o tome ne mogu u potpunosti procijeniti razine oštećenja infrastrukture. 2. korak Dobivanje podataka o opasnostima: Prema potrebi konvertirati podatke u rasterski format. Unijeti ih u GIS softver. Regionalni podaci o opasnostima koriste se za opis distribucije maksimalnoga očekivanog intenziteta opasnosti za svaku analiziranu opasnost: poplave (dubina poplave, m), gibanje tla uslijed potresa (vršno ubrzanje tla [PGA], g), požar otvorenog tipa (opasnost od požara, indeksne vrijednosti) i klizište (osjetljivost, indeksne vrijednosti). Svaka infrastruktura izložena je nekoj razini opasnosti; kako bi se identificirala žarišna područja izloženosti, za svaku je opasnost odabran prag prema kojem se provjerava je li neka infrastruktura izložena „velikoj” opasnosti. 3. korak Primjena metoda prostornog preklopa: Primijeniti ovu metodu korištenjem QGIS alata kao što su uzorkovanje rasterskih podataka (Sampling Raster Values) ili presjeci (Intersections) za preklop podataka o izloženosti na podatke o opasnostima te provjeriti koristi li se za podatke ista prostorna projekcija radi točnog usklađivanja. Za svaki objekt evidentira se podatak o intenzitetu opasnosti koja nastaje na toj lokaciji, uz neke izmjene ovisno o vrsti infrastrukture: • Točkasti podaci o infrastrukturi: Dodaje se vrijednost ćelije u rasteru za opasnosti unutar koje se točka nalazi. Kad se koriste vektorski podaci o opasnostima, za dobivanje vrijednosti opasnosti koriste se prostorna pridruživanja i presjeci podataka o opasnostima i infrastrukturi. • Polilinijski podaci o infrastrukturi: Dodaju se maksimalna, minimalna i srednja vrijednost ćelije opasnosti za svaki linijski segment. 4. korak Izvoz agregiranih podataka o infrastrukturi: Izvesti agregirane podatke o infrastrukturi iz tablice s podatkovnim atributima o toj infrastrukturi, grupirane prema NUTS administrativnoj jedinici (koristiti GISCO 2021). Izvezena tablica prikazuje broj i udio infrastrukturnih objekata u definiranom 32 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA rasponu ili razredu intenziteta opasnosti prema NUTS jedinici. Ta se tablica može koristiti za izradu koropletne karte (jedinice su zasjenčane tako da predstavljaju broj ili udio) da bi se prikazala žarišna područja izloženosti. 5. korak Izvoz tablice s atributima infrastrukture bez grupiranja: Ta se tablica može koristiti za mapiranje lokacije pojedine infrastrukture i podataka o opasnostima povezanima s tom lokacijom da bi se prikazalo koja je infrastruktura izložena kojoj opasnosti i kako je grupirana. Točkasti podaci o infrastrukturi mogu se preklopiti na podatke o opasnostima u svrhu vizualizacije distribucije infrastruk- ture i opasnosti zajedno, kako je prikazano na Slika 4. Na temelju pragova za opasnosti iz 4. i 5. koraka u ovoj analizi treba utvrditi što se smatra velikom ili vrlo velikom opasnošću. Odabir pragova i karata opasnosti temelji se na stručnoj prosudbi. Ta je odluka subjektivna pa svaka prilagodba utječe na procjene izložene infrastrukture. Izvori podataka i pragovi koji se koriste opisani su u nastavku: • Klizište: Pet razreda iz izvornih podataka o opasnostima izravno se koristi bez daljnje prilagodbe: „1: vrlo mala opasnost, 2: mala opasnost, 3: umjerena opasnost, 4: velika opasnost, 5: vrlo velika opasnost”. Smatra se da je infrastruktura s vrijednostima 4 ili 5 izložena velikoj opasnosti. • Požar otvorenog tipa: Pet razreda definirano je u skladu s metodom primijenjenom u paneuropskoj procjeni požara otvorenog tipa koju je proveo Zajednički istraživački centar (JRC). Međutim, u toj se analizi opasnost od požara otvorenog tipa računa kao funkcija triju temeljnih slojeva (dvaju slojeva za opasnost od požara i sloja za gorivi materijal) koje koristi JRC, a ne koristi se indeks rizika od požara otvorenog tipa, u kojem se već uzima u obzir prisutnost izloženosti te stoga ne predstavlja sloj opas- nosti. U ovoj analizi smatra se da je infrastruktura s vrijednostima 4 ili 5 za požar otvorenog tipa izložena velikoj opasnosti. • Potres: Regionalna probabilistička karta seizmičkih opasnosti iz Europskog modela seizmičkog rizika 2020. korištena je za dobivanje PGA vrijednosti za svaku ćeliju, uz vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina (povratni period od 475 godina), što je standard u potresnom inženjerstvu i analizi opas- nosti. PGA vrijednosti agregirane su u vrijednosti seizmičkog intenziteta korištenjem PGA raspona koje utvrđuje Geološki institut SAD-a (U.S. Geological Survey) za dodjelu vrijednosti svakoj ćeliji prema Modificiranoj Mercallijevoj ljestvici intenziteta (MMI).46 U analizi se smatra da velika opasnost ima vrijednost MMI VI ili višu. MMI VI klasificira se kao snažno gibanje koje uzrokuje manje oštećenje i odgovora PGA vrijednosti od 11,5 %. • Poplava: Karte opasnosti od riječnih poplava koriste se procjenu dubine poplave prema povratnom periodu.47 U ovoj se analizi odabire povratni period od deset godina da bi se procijenila izloženost čestim poplavama, a prag za veliku opasnost jest dubina od 0,5 m. Svaka dubina veća od te smatra se velikom opasnošću zbog povećane mogućnosti oštećenja u slučaju veće dubine. 46 Shake Map dokumentacija. Poveznica. 47 Dottori et al. 2016. Poveznica. 33 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA Slika 4. Primjer karte pojedinačnih objekata prema procjeni izloženosti Izvor: Svjetska banka i Europska komisija. 2024. 6. korak Agregiranje višestrukih opasnosti: Korištenjem istih podataka o infrastrukturi za procjenu izloženosti svakoj opasnosti može se procijeniti broj opasnosti kojima je svaka infrastruktura izložena te koja je infrastruktura izložena velikoj opasnosti ili više od jedne opasnosti. Kreiranjem prostornog pridruživanja za svaku identifikacijsku oznaku infrastrukture u podacima dobivenima u analizi jedne opasnosti razina opasnosti grupirana je za svaku analiziranu opasnost. Primjenom istih pragova opasnosti kao za procjenu izloženosti jednoj opasnosti izračunava se vrijed- nost za svaki objekt da bi se evidentirale opasnosti koje premašuju utvrđeni prag. Time se svakom objektu dodjeljuje broj od 0 do 4 koji označava je li izložen visokim razinama nijedne, jedne, dvije, tri ili četiri analizirane opasnosti. Ti se brojevi sažeto prikazuju na različitim prostornim razinama (europskoj, država članica i NUTS3) koje se koriste u analizi. U okviru analize izloženosti provedene u ovom izvješću detaljne karte izrađene su za zemlje iz studija slučaja (Hrvatsku i Rumunjsku). U tim kartama uzimaju se u obzir dostupni podaci o opasnos- tima na razini EU-a, dopunjeni podacima iz nacionalnih evidencija, kako bi se prikazale distribucija infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja i razine opasnosti. Uz pomoć njih mogu se identificirati područja koja su izložena visokim razinama višestrukih opasnosti. Te karte omogućuju vizualni pregled distribucije infrastrukture i razine opasnosti kojoj je ona izložena, što donositeljima odluka pomaže prioritizirati područja za daljnju analizu i ulaganje. Usmjeravajući se na infrastrukturu izloženu visokim razinama višestrukih opasnosti, donositelji odluka mogu izraditi učinkovite strategije upravljanja rizicima povezanima s tim opasnostima te minimizirati moguće gubitke. 34 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA 3.2. Sažetak zaključaka Analiza izloženosti na razini EU-a provedena u okviru Ekonomije za sprečavanje katastrofa i pripravnost pokazala je dva značajna žarišna područja s infrastrukturom za odgovor u slučaju izvanrednog događaja koja je izložena jednoj ili više velikih ili vrlo velikih opasnosti (Slika 5). Prvo se nalazi u Zagrebu i oko njega, sve do sjevera zemlje, a drugo oko Splita i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Dodatne koncentracije infrastrukture izložene velikim ili vrlo velikim opasnostima nalaze se duž hrvatske obale, među ostalim oko Rijeke, Zadra, Šibenika i Dubrovnika. Izloženost višestrukim opasnostima velika je jer je, na primjer, 48 % postaja u Hrvatskoj izloženo visokim razinama dvije ili tri opasnosti. Izloženost višestrukim kombinacijama razlikuje se ovisno o vrsti infrastrukture. Vatrogasne postaje najčešće su izložene kombinaciji požara otvorenog tipa i potresa. Zdravstvene ustanove u velikoj su mjeri izložene i klizištima, poplavama i potresima. Slika 5. Distribucija infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja kao što su vatrogasne postaje s visokom izloženosti višestrukim opasnostima Izvor: Svjetska banka i Europska komisija. 2024. Kako bi se bolje razumjeli rizici povezani s katastrofama, analiza izloženosti provedena na NUTS3 razini u Hrvatskoj pomaže u identificiranju izloženosti objekata te energetske i prometne infrastrukture koji su ključni za upravljanje rizicima od katastrofa. U nastavku slijedi sažetak glavnih zaključaka grupiranih prema vrsti opasnosti: Požar otvorenog tipa: Više od 76 % policijskih i vatrogasnih postaja (ukupno 554 zgrade) izloženo je velikoj i vrlo velikoj opasnosti od požara otvorenog tipa. Toj razini opasnosti izložen je manji udio obrazovnih i zdravstvenih ustanova, 69 % (315) odnosno 57 % (95). Zbog niske rezolucije podataka o opasnostima dostupnih za ovu analizu i izostanka značajki na razini objekata kao što je obranjivi prostor, to je vjerojatno konzervativna procjena, pri čemu lokalizirane varijacije opasnosti upućuju na to da je manje objekata izravno izloženo požaru otvorenog tipa, ali se neovisno o tome nalaze na područjima koja bi mogla biti zahvaćena ovom opasnošću. Rezultati pokazuju i da je više od 94 % dalekovoda i 97 % segmenata cestovne infrastrukture u Hrvatskoj barem djelomično izloženo opasnosti od požara otvorenog tipa, što 36 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA upućuje na visoku razinu izloženosti. Jadranska magistrala često je tijekom ljetne požarne sezone zatvorena zbog požara otvorenog tipa, kao i autocesta A1 (Zagreb – Dubrovnik), osobito na dionicama u blizini priobalnih gradova. U 2018. vatra kod Orebića prekinula je opskrbu električnom energijom jer su dalekovodi bili preopterećeni zbog vrućine. Slično je i 2015. veliki požar u Trsteniku utjecao na vodovode i dalekovode, što je dovelo do prekida u opskrbi električnom energijom. Zbog zatvaranja cesta na poluotoku Pelješac tijekom požara evakuacija je bila moguća samo morskim putem, odnosno trajektima i brodovima. Poplave: U usporedbi s drugim opasnostima izloženost infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja poplavama u Hrvatskoj relativno je mala. Samo 3 % cjelokupne procijenjene infrastrukture nalazi se na područjima velike ili vrlo velike opasnosti od poplava, što uključuje 2 % obrazovnih ustanova, 2 % zdravstvenih ustanova, 4 % vatrogasnih postaja i 5 % policijskih postaja. To je znatno niže od izloženosti potresima, koji zahvaćaju 90 % cjelokupne infrastrukture, ili požarima otvorenog tipa, koji zahvaćaju 73 %. Prema podacima izloženost cestovne i elektroenergetske infrastrukture u Hrvatskoj je niska. Klizište: Mali udio infrastrukture za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja nalazi se na područjima velike ili vrlo velike osjetljivosti na klizišta u Hrvatskoj, odnosno ukupno 88 (7 %) od 1.300 analiziranih objekata. To uključuje 29 obrazovnih ustanova, 12 zdravstvenih ustanova, 27 vatrogasnih postaja i 20 policijskih postaja. Rezultati pokazuju i da je od 1.944 km cestovne mreže u Hrvatskoj 67 % izloženo velikoj ili vrlo velikoj opasnosti od klizišta. Slično tome, od 4.773 km dalekovoda 55 % izloženo je velikoj i vrlo velikoj opasnosti od klizišta. Na primjer, u svibnju 2023., nakon velikih oluja, u Zagorju se aktiviralo više od 50 klizišta, što je dovelo do poremećaja u mreži, uključujući nekoliko slučajeva zatvaranja cesta i prekida u opskrbi električnom energijom. Potres: Infrastruktura za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj izložena je velikim seizmičkim opasnostima, koje se definiraju kao snažno gibanje tla (MMI ≥ VI) s 10-postotnom vjerojat- nošću nastanka u 50 godina, pri čemu je izloženo više od 90 % infrastrukture. Zdravstvene ustanove suočavaju se s razmjerno najvećom izloženošću, pri čemu je izloženo 93 % (156) ustanova. Izloženo je i 414 obrazovnih ustanova (91 %). Velikoj opasnosti izložen je sličan broj vatrogasnih postaja (418, odnosno 89 % svih analiziranih vatrogasnih postaja) te otprilike upola manje policijskih postaja (212), koje čine isti udio (89 %). Slika 6. prikazuje duljinu i udio cestovne i elektroenergetske infrastrukture koja je, kako je utvrđeno u analizi, izložena velikoj seizmičkoj opasnosti u Hrvatskoj. Više od 2.600 km cesta (91 %) i 8.000 km dalekovoda (93 %) u Hrvatskoj izloženo je velikom intenzitetu gibanja uslijed potresa (MMI ≥ VI). Ti podaci upućuju na situaciju u Hrvatskoj nakon serije potresa 2020., u kojima su znatno oštećene zdravstvene i obrazovne ustanove, ali ne uzimaju u obzir izričito otpornost bilo kojega pojedinačnog objekta ili fonda zgrada na potrese. 37 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA Slika 6. Primjer karte izloženosti infrastrukture seizmičkoj opasnosti Izloženost infrastruk- ture za odgovor u slučaju potresa: ceste, Hrvatska Postotak cesta izloženih velikoj seizmičkoj opasnosti prema NUTS3 regijama Izloženost infrastruk- ture za odgovor u slučaju potresa: dalekovodi, Hrvatska Postotak dalekovoda izloženih velikoj seizmičkoj opasnosti prema NUTS3 regijama Izvor: Svjetska banka i Europska komisija. 2024. 3.3. Ključne poruke i preporuke Na temelju procjene izloženosti može se analizirati kritična infrastruktura za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja koja se u Hrvatskoj nalazi na područjima osjetljivima na poplave, požare otvorenog tipa, potrese i klizišta. Ta je procjena osobito korisna jer na temelju nje donositelji odluka mogu identificirati potencijalna „žarišna područja” izloženosti na državnoj i lokalnoj razini, što je osnova za planiranje, raspodjelu resursa i strateško ulaganje u otpornost na katastrofe i klimatske promjene na temelju rizika. Ona pomaže i u prelasku s reaktivnog odgovora u slučaju izvanrednog događaja na proaktivno smanjenje rizika i izgradnju otpornosti infrastrukture. Zaključci za Hrvatsku upućuju na zabrinjavajuću razinu izloženosti različitim vrstama opasnosti. U njima se ističu sistemske ranjivosti u smislu poduzimanja hitnih mjera i osiguranja kontinuiranog 38 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA funkcioniranja kritične infrastrukture, što upućuje na žurnu potrebu za integriranim upravljanjem rizicima i obnovom ključne javne infrastrukture. Analiza upućuje i na to da se infrastrukturu ne bi trebalo procjenjivati samo izolirano, nego kao međusobno povezane mreže. Rezultati su pokazali da se znatan udio te infrastrukture nalazi na područjima velike ili vrlo velike opasnosti, osobito od potresa i požara otvorenog tipa. Na primjer, više od 90 % kritične infrastrukture izloženo je seizmičkom riziku, a 73 % opasnosti od požara otvorenog tipa, pri čemu je izloženost višestrukim opasnostima česta jer se gotovo polovina vatrogasnih postaja suočava s dvjema ili više opasnosti. Na temelju te procjene mogle bi se poduzeti dublje i lokalizirane analize ranjivosti i kritičnosti, osobito na područjima koja su identificirana kao žarišna područja izloženosti. Hrvatska može iskoristiti okvir za prioritiziranje kao smjernice za ulaganja u seizmičku obnovu, otpornu gradnju i planiranje back-up kapaciteta službi za odgovor u slučaju izvanrednog događaja. Poboljšanjem cesta i dalekovoda na područjima velike izloženosti mogao bi se spriječiti kaskadni učinak kvarova tijekom katastrofa. Dugoročna otpornost povećat će se uključivanjem klimatskih projekcija i planiranja za višestruke opasnosti u urbani razvoj i projektiranje infrastrukture. Kombiniranjem podataka o izloženosti s analizama koristi i troškova te kritičnosti Hrvatska ima dobre temelje za optimizaciju ograničenih resursa za maksimalan učinak u sprečavanju katastrofa i povećanju pripravnosti. Na temelju te analize za Hrvatsku se može iznijeti nekoliko naučenih lekcija/preporuka: • Prioritizirati smanjenje rizika od višestrukih opasnosti za kritičnu infrastrukturu. S obzirom na veliku izloženost infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja višestrukim opasnostima, ulaganja bi se trebala usmjeriti na integrirane mjere povećanja otpornosti na višestruke opasnosti, osobito u utvrđenim žarišnim područjima kao što su Zagreb, Split i obala. Iako je blizina infrastrukture za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja operativno opravdana, nužno je osigurati konstrukcijsku otpornost i pouzdano funkcioniranje te kritične infrastrukture u scenarijima višestrukih opasnosti. • Analiza izloženosti početna je točka koja se može poboljšati provedbom lokaliziranih procjena ranjivosti i kritičnosti. Iako analiza izloženosti pruža koristan pregled, potrebne su detaljnije analize za konkretna područja da bi se procijenile konstrukcijska ranjivost i funkcionalna važnost pojedinih objekata, osobito na područjima s visokom koncentracijom izložene infrastrukture. • Jačati infrastrukturne mreže da bi se spriječio kaskadni učinak prekida u radu. S obzirom na veliku izloženost cesta i dalekovoda opasnostima ciljana ulaganja trebala bi se usmjeriti na provjeru i povećanje otpornosti tih mreža kako bi se zajamčilo pružanje hitnih mjera i kritičnih usluga tijekom katastrofa. • Podatke o izloženosti ugraditi u strateško planiranje i odluke o ulaganjima. Rezultate procjene izloženosti koristiti za strategije upravljanja rizicima od katastrofa, urbani razvoj i projektiranje infras- trukture da bi se u novim ulaganjima uzela u obzir sadašnja i buduća izloženost opasnostima, što uključuje projekcije klimatskih promjena. • Pri prioritiziranju intervencija promicati analizu koristi i troškova na temelju podataka. Kombinirati podatke o izloženosti s analizama koristi i troškova te kritičnosti kako bi se optimizirala raspodjela resursa, s fokusom na intervencijama koje rezultiraju najvećim smanjenjem rizika i povećan- jem otpornosti kritičnih objekata i mreža. 39 3. PRIMJENA BRZE ANALIZE IZLOŽENOSTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE VIŠESTRUKIM OPASNOSTIMA 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 48 Ovo poglavlje sadržava pregled analitičkih koraka u procjeni infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja na razini portfelja s obzirom na seizmički rizik prim- jenom metode trostruke koristi od povećanja otpornosti (TDR). 48 SB i EK. 2024. Poveznica. 40 48 Sažetak Procjena portfelja brza je metoda koja se koristi za donošenje strateških odluka evaluacijom izloženosti riziku, oštetljivosti i otpornosti kritične infrastrukture na razini portfelja. Alat za prioritiziranje ulaganja u kritične sektore na razini portfelja uključuje analiziranje i odabir ulaganja ili projekata kojima se zajedno maksimalno učinkovito i efikasno povećava otpornost. U tom se procesu uzimaju u obzir međusobne ovisnosti i sinergije različitih ulaganja za stvaranje uravnoteženog i usklađenog portfelja inicijativa. Ta brza analiza oslanja se na pojednostavnjeno prikupljanje podataka i osobito je relevantna za slučajeve u kojima postoji malo podataka. Na temelju te metode resursi se strateški i optimalno raspodjeljuju za različite aktivnosti upravljanja rizicima od katastrofa. Na primjer, ta se metoda primjenjivala u Rumunjskoj za procjenu portfelja vatrogasnih postaja. 49 Procjena portfelja može se poboljšati integriranjem metode TDR, koja ne omogućuje samo procjenu izravnih koristi od smanjenja rizika (kao što su izbjegnuti gubici od katastrofa) nego i šire gospodarske, socijalne i okolišne dodatne koristi mogućih intervencija te služi za usmjeravanje budućih odluka prema prioritiziranju ulaganja u smanjenje rizika i povećanje pripravnosti na razini sektora. TDR je sveobuhvatan način procjene različitih koristi od ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa koje se obično previde te rezultira uravnoteženijim prioritiziranjem. U okviru ove metode svaka se opcija ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa procjenjuje s obzirom na tri moguće vrste koristi od povećanja otpornosti koje se tim ulaganjima mogu ostvariti: (i) izbjegavanje gubitaka u slučaju nastanka katastrofa, (ii) poticanje gospodarskih aktivnosti i inovacija smanjenjem rizika od katastrofa i (iii) stvaranje socijalnih, okolišnih i gospodarskih dodatnih koristi kad nema katastrofa (vidjeti Slika 7.). Na taj se način usklađuju perspektive iz područja upravljanja rizicima od katastrofa, zaštite okoliša i gospodarstva, ali je ponekad zbog ograničenosti podataka ograničena i mogućnost izračuna širih koristi.50 Svjetska banka i EU primijenile su TDR u studiji iz 2021. kako bi ex ante i ex post analizirali više od 70 ulaganja.51 Ta metoda omogućuje prioritiziranje ulaganja kojima se maksimalno omogućuje cjelokupno povećanje otpornosti i vrijednosti za novac. Alat se primjenjuje u različitim kontekstima kako bi se dobile informacije relevantne za raspodjelu resursa, usmjeravanje planiranih ulaganja i izradu pouzdanih strategija upravljanja rizicima od katastrofa, osobito u situacijama u kojima su podaci možda ograničeni i potrebna je brza analiza. Taj analitički alat može biti vrlo koristan u primjeni akata EU-a kao što su Direktiva o otpornosti kritičnih subjekata (EU2022/2557)52 i Direktiva NIS2 (EU2022/2555).53 49 Projekt jačanja upravljanja rizicima od katastrofa (P166302); Projekt poboljšanja otpornosti i odgovora u slučaju izvanrednog događaja (P168119); Projekt jačanja pripravnosti i kritične infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja (P168120); Sigurnije, uključive i održive škole u Rumunjskoj (P175308). 50 ODI, GFDRR i SB. 2015. Poveznica. 51 ODI, GFDRR i SB. 2015., kako su pokazali SB i EK. 2021a, Poveznica. Na primjer, utvrđeno je da rana upozoravanja na toplinske valove pružaju znatne koristi, sa srednjim omjerom koristi i troškova od 131 (u rasponu od 48 do 246). Utvrđeno je da mjere usmjerene na sprečavanje požara otvorenog tipa, kao što je upravljanje graničnim područjima naseljenih i divljih (prirodnih) područja (WUI), imaju omjere koristi i troškova od 2,1 do 3,1, a dodavanje protupožarnih barijera u šumskim područjima imalo je omjer koristi i troškova 12. Alati za pomoć u donošenju odluka o prilagodbi klimatskim promjenama i upozoravanje radi smanjenja rizika od požara otvorenog tipa imali su omjere koristi i troškova od 5,8 do 39. 52 Kritični subjekti pružaju ključne usluge za održavanje vitalnih društvenih funkcija, gospodarskih djelatnosti, javnog zdravlja i sigurnosti te okoliša. Države članice morat će do 17. lipnja 2026. utvrditi kritične subjekte za sektore navedene u Direktivi o otpornosti kritičnih subjekata. Taj popis ključnih usluga koristit će za provedbu procjena rizika, a zatim za identificiranje kritičnih subjekata. Nakon što se identificira, svaki kritični subjekt morat će poduzeti mjere za povećanje svoje otpornosti. Za više informacija vidjeti EK. Bez dat. Enhancing EU resilience: A step forward to identify critical entities for key sectors [Povećanje otpornosti EU-a: korak prema identificiranju kritičnih subjekata za ključne sektore]. Poveznica. 53 Direktivom NIS2 uspostavljen je jedinstveni pravni okvir za održavanje kibernetičke sigurnosti u 18 kritičnih sektora u EU-u. Njome se države članice poziva i da izrade nacionalne strategije za kibernetičku sigurnost i surađuju s EU-om na pružanju 41 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA Slika 7. Trostruka korist od povećanja otpornosti 1. korist od povećanja otpornosti: izbjegnuti troškovi Koristi u slučaju Izbjegavanje šteta i gubitaka od katastrofa: - spašavanjem života i smanjenjem broja pogođenih osoba nastanka - smanjenjem oštećenja infrastrukture i druge imovine katastrofe - smanjenjem gubitaka ekonomskih tokova Ulaganja u 2. korist od povećanja otpornosti: ostvarivanje gospodarskog potencijala Poticanje gospodarske aktivnosti zbog smanjenog rizika od katastrofa povećanjem: upravljanje - ulaganja u poduzeća i kapital rizicima od - produktivnosti kućanstava i poljoprivrede - vrijednosti zemljišta zaštitnom infrastrukturom katastrofa - fiskalne stabilnosti i dostupnosti kreditiranja Koristi neovisno o 3. korist od povećanja otpornosti: stvaranje dodatnih razvojnih koristi katastrofama Ulaganja u upravljanje rizicima od katastrofa mogu doprinijeti različitim ciljevima koji se mogu smatrati dodatnim koristima kao što su – usluge ekosustava - korištenje prijevoza - povećanje produktivnosti poljoprivrede Troškovi i potencijalne neželjene posljedice mjera upravljanja rizicima od katastrofa Izvor: ODI, GFDRR i Svjetska banka. 2015. U Hrvatskoj se alat za procjenu portfelja primijenio na infrastrukturu za odgovor u slučaju izvanrednog događaja, s posebnim naglaskom na njezinu izloženost seizmičkog riziku: županijske vatrogasne operativne centre (193), državne/županijske centre (112), vatrogasne postaje u gradu Zagrebu i zgrade stožera civilne zaštite u gradu Zagrebu, s probabilističkom analizom rizika, oštetljivosti i izloženosti tih zgrada seizmičkoj opasnosti. Analizirana infrastruktura važna je za spašavanje života, a ako nakon velike katastrofe ne bi mogla služiti za pružanje usluga, to bi imalo negativni kaskadni učinak na stanovništvo. Analitički proces započeo je prikupljanjem i objedinjavan- jem podataka o lokaciji, stanju i funkciji ključne infrastrukture. Podaci o seizmičkoj opasnosti preklapali su se s informacijama o stanju i lokaciji infrastrukture kako bi se identificirali objekti koji su najviše izloženi riziku. Analizirana su energetska svojstva zgrada za odgovor u slučaju izvanrednog događaja kako bi se razumjela njihova energetska učinkovitost (potrošnja energije) i smanjenje emisija CO2 . Pri izračunu troškova u obzir su uzeti izbjegnuti gubici koji se odnose na stanovništvo, infrastrukturu i prekide u radu. Pritom su, kad god je bilo moguće, razmotrene i kvantificirane koristi koje se odnose na klimatske promjene i smanjenje rizika. Rezultat je pregled potencijalnih financijskih troškova priori- tiziranog programa usmjerenog na ulaganje u učinkovito poboljšanje zgrada. Procjena portfelja, u kombinaciji s metodom TDR, pokazuje da je znatan udio građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj konstrukcijski i operativno ranjiv na potrese, osobito zbog svoje starosti, izgradnje prije donošenja suvremenih propisa o protupotresnoj gradnji i lokacije na područjima velike opasnosti, zbog čega su hitno potrebne integrirane mjere za smanjenje rizika i povećanje energetske učinkovitosti. Zaključno, rezultati upućuju na hitnu potrebu za ciljanim i integriranim ulaganjima kako bi se povećale sigurnost, otpornost i održivost infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj. prekograničnog odgovora i provedbi propisa. Direktivom NIS2 povećava se zajednička razina ambicije EU-a u pogledu kibernetičke sigurnosti jer obuhvaća šire područje te pruža jasnija pravila i alate za stroži nadzor. Od država članica zahtijeva se da unaprijede svoje kapacitete za održavanje kibernetičke sigurnosti, uvedu mjere upravljanja rizicima i zahtjeve za izvješćivanje za subjekte iz više sektora te uspostave pravila za suradnju, razmjenu informacija, nadzor i provođenje mjera kibernetičke sigurnosti. Za više informacija vidjeti: EK. Bez dat. Direktiva NIS 2: osiguravanje mrežnih i informacijskih sustava. Poveznica. 42 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA • Procjena portfelja: Brojne građevine za odgovor u slučaju izvanrednog događaja vrlo su osjetljive na seizmički rizik te se neke nalaze na područjima velike seizmičke opasnosti. Više od polovine anal- iziranih zgrada županijskih vatrogasnih operativnih centara (zgrade tipa 193) izgrađeno je prije 1964., a velika većina njih (82 %) izvedena je od običnog ziđa. Prema probabilističkom scenariju za slučaj potresa 14 od 21 analizirane građevine, odnosno više od dvije trećine, vjerojatno bi pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje. Trećina (30 %) analiziranih zgrada vatrogasnih postaja u gradu Zagrebu izgrađena je prije 1964., a sve su izvedene od običnog ziđa. Prema probabilističkom scenariju za slučaj potresa četiri od deset analiziranih građevina vjerojatno bi pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje. • Rezultati – potencijalna proaktivna ulaganja: Na temelju podataka koji su dostupni za 64 građevine kritične infrastrukture za pripravnost i odgovor u slučaju izvanrednog događaja u analizi su procijenjeni troškovi i koristi proaktivnih ulaganja, osobito u seizmičku obnovu, rekonstrukciju i poboljšanje energetske učinkovitosti. ◦ Ukupni očekivani troškovi rekonstrukcije procijenjeni su na 209,3 milijuna EUR, a seizmičke obnove na 63,5 milijuna EUR, što upućuje na to da bi proaktivno ulaganje moglo biti troškovno znatno učinkovitije od rekonstrukcije nakon snažnog potresa. Ukupan trošak seizmičke obnove ili zamjene većine ranjivih zgrada, u kombinaciji s energetskom obnovom, iznosio je 108,3 milijuna EUR. ◦ Izračunane su i koristi kojima se spašavaju životi, s procijenjenih 17,9 milijuna EUR godišnje za izbjegnute smrtne slučajeve. ◦ Poboljšanje energetske učinkovitosti dodatna je vrijednost, s izbjegnutim troškovima električne energije od 920.061 EUR i uštedama CO2 u iznosu do 1,5 milijuna tijekom 50 godina. ◦ U analizi koristi i troškova utvrđeni su neto sadašnja vrijednost, omjer koristi i troškova, procijenjena stopa povrata i razdoblje povrata ulaganja za predložena rješenja za obnovu tijekom 20 i 50 godina te su utvrđeni pozitivni omjeri koristi i troškova za seizmičku obnovu i energetsku učinkovi- tost, osobito tijekom 50 godina, uz napomenu da su rezultati konzervativni jer ne uključuju opremu i druge izbjegnute gubitke kao što je gubitak produktivnosti ili prihoda zbog raseljenja. ◦ To je vidljivo i iz dodatnih nemonetiziranih koristi, kao što su očuvanje kulturne baštine, poboljšanje okoliša i koristi za društvo. Analiza je pružila dokaze da ulaganja u smanjenje seizmičkih rizika mogu omogućiti druga poboljšanja te čak i uz ograničene podatke mogu biti prilika za primjenu rješenja koja će biti korisna u svakom scenariju (no regret) ili rješenja s relativno niskim troškovima i značajnim koristima (low regret) koja na praktičan i učinkovit način kombiniraju upravljanje rizicima od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama. 43 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 4.1. Koraci analitičkog procesa U analizi se primjenjuju četiri koraka koja opisuju primjenu brzih procjena ranjivosti na razini portfelja i metode TDR, kako je prikazano na Slika 8. Slika 8. Četiri koraka u procjeni infrastrukture civilne zaštite na razini portfelja 1.Korak: analiza 3.Korak: kvantifikacija 2.Korak: dodatna infrastrukture CZ-a na troškova I koristi 4.Korak: preporuke za analiza (energetska temelju portfelja (fokus (trostruka korist od okvir za prioritiziranje učinkovitost) na potresima) povećanja otpornosti) Izvor: Svjetska banka i Europska komisija. 2024. 1. korak: analiza infrastrukture civilne zaštite na razini portfelja U prvom koraku, osim savjetovanja s dionicima, identificirale su se i vrste infrastrukture koje će se uzeti u obzir u procjeni portfelja. To su: (i) županijski vatrogasni operativni centri (193), (ii) državni/žu- panijski centri (112 ), (iii) vatrogasne postaje u gradu Zagrebu i (iv) zgrade stožera civilne zaštite u gradu Zagrebu. Nakon toga prikupljeni su i analizirani podaci o izloženosti za više od 60 građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja. Kao ni brojne druge zemlje, ni Hrvatska nema službenu bazu podataka o građevinskom materijalu, starosti, korisnoj površini, konstrukciji i namjeni, što su parametri ključni za seizmičke procjene. Ne postoji ni baza podataka o objektima javnog sektora u Hrvatskoj koji se koriste u slučaju izvanrednog događaja. Kako bi se to ispravilo i kako bi se prikupile informacije o ključnim atributima građevina,54 podaci o funkciji i namjeni te fotografije i ostala dokumentacija koja može pomoći u daljnjim fazama prioritiziranja, uz pomoć GIS-a izrađen je online upitnik. Osnovna pitanja u upitniku odnose se na glavne atribute na temelju taksonomije GEM i GED4ALL,55 koja je korištena u analizi seizmičkog rizika. Dodatni atributi uključuju pitanja koja se odnose na radno okruženje i funkcionalnost centara i postaja. Cijeli upitnik koji obuhvaća atribute relevantne za procjenu seizmičkog rizika nalazi se u Prilogu 2. Prikupljene informacije ponajprije su se koristile za analizu seizmičkog rizika i energetske učinkovitosti, ali su uzete u obzir i dodatne informacije o drugim opasnos- tima. Online upitnik poslan je dionicima državnih i županijskih centara (112) i vatrogasnih postaja (193) na županijskoj razini, vatrogasnih postaja u gradu Zagrebu te stožera civilne zaštite u gradu Zagrebu. Budući da u online upitniku nisu dostavljeni podaci za četiri vatrogasne postaje, potrebni podaci procijenjeni su sekundarnim istraživanjem koristeći Google karte (Google, n.p.). Utvrđeno je da su se, s obzirom na to da neki dionici koriste istu infrastrukturu, četiri upitnika odnosila na iste zgrade, stoga su u ovoj analizi uzeta u obzir dva upitnika. Prikupljeni podaci odnose se na ukupno 64 građevine.56 Seizmička opasnost: Kao model seizmičke opasnosti korišten je Europski model seizmičke opasnosti 2020. (ESHM20) u kojem se koriste dvije procjene: (i) probabilistička seizmička procjena, u kojoj se razmatraju svi mogući izvori potresa u Hrvatskoj, prema tome koliko često stvaraju potrese i 54 Glavni atributi prikupljeni u okviru ovog istraživanja uključuju materijal sustava preuzimanja bočnog opterećenja, sustav preuzimanja bočnog opterećenja, razdoblje gradnje, razinu koda, duktilnost sustava, katnost, visinu zgrade, korisnu površinu zgrade, fizičko stanje / održavanje, oblik zgrade, nepravilnosti konstrukcije (u tlocrtu i po visini), oblik i strukturu krova, materijal i vrstu podnog sustava te materijal i sustav temeljenja. 55 Silva et al. 2018. 56 Važno je napomenuti da nisu svi dionici dostavili jednako kvalitetne i potpune informacije, što je dovelo do različitih stupnjeva nesigurnosti u ishodima procjene rizika i povezanih analiza troškova i koristi. Kako bi otklonio ta ograničenja u podacima, projektni tim primijenio je inženjersku procjenu, koristio statističke metode za obradu i tumačenje dostupnih podataka te uzeo u obzir informacije lokalnih stručnjaka. 45 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA kojih su dimenzija; i (ii) deterministička procjena seizmičke opasnosti, koja se provodi korištenjem određenih scenarija nastanka potresa (događaja) definiranih magnitudom, lokacijom i drugim parametrima izvora kao što su smjer rasjeda i područje pukotina. Izloženost: Model izloženosti obuhvaća građevine različitih tipologija. Primjenjuje se GEM taksonomija.57 Najvažniji dio podataka o izloženosti predstavlja popis postojećih građevina (fonda građevina), koji sadržava broj korisnika, namjenu (stambena, industrijska, kritična infrastruktura itd.) i troškove zamjene građevine (koji se koriste kao osnova za izračun financijskih gubitaka). Glavni atributi prikupljeni u okviru ovog istraživanja uključuju materijal od kojeg je izveden konstrukcijski sustav preuzimanja bočnog opterećenja, konstrukcijski sustav preuzimanja bočnog opterećenja, razdoblje gradnje, razinu koda, duktilnost sustava, katnost, visinu zgrade, korisnu površinu zgrade, fizičko stanje / održavanje, oblik zgrade, nepravilnosti konstrukcije (u tlocrtu i po visini), oblik i strukturu krova, materijal i vrstu podnog sustava te materijal i konstrukciju temeljenja. Budući da ne postoji službena baza podataka koja uključuje građevne materijale, godinu izgradnje i druge relevantne informacije, model izloženosti u Hrvatskoj je ograničen. Neovisno o tome izloženost seizmičkim događajima u Hrvatskoj kategorizirana je u dvije skupine: (i) izloženo stanovništvo i demografija i (ii) izloženo gospo- darstvo. Stoga su za potrebe ovog projekta atributi važni za procjenu seizmičkog rizika prikupljeni online obrascima, upitnicima i sekundarnim istraživanjima. Uz to, trošak zamjene (1.950 EUR/m2 za „obične” građevine za odgovor u slučaju izvanrednog događaja i 2.250 EUR/m2 za vatrogasne postaje) procjenjuje se na temelju aktualnih cijena gradnje i razgovora s inženjerima, građevinskim društvima i relevantnim ministarstvima. Ta vrijednost uključuje konstrukcijske i nekonstrukcijske komponente građevina, ali ne i sadržaj ili opremu u njima. Ranjivost: Budući da za hrvatski fond zgrada nisu izrađeni analitički modeli za procjenu osjetljivosti i ranjivosti/oštetljivosti i da unatoč potresima iz 2020. podaci o šteti od potresa u Hrvatskoj još uvijek nisu sistematizirani te da ne postoje empirijski modeli procjene oštetljivosti, u modelima rizika korišteni su postojeći modeli iz drugih zemalja. Model procjene oštetljivosti utvrđuje se korištenjem krivulja osjetljivosti i krivulja oštetljivosti, preuzetih iz repozitorija Global Earthquake Model (GEM) (dostupnog na: https://docs.openquake.org/vulnerability). Martins i Silva (2021.)58 opisali su razvoj tih krivulja koje obuhvaćaju najčešće razrede građevina u svijetu. Za krivulje osjetljivosti utvrđene su četiri razine oštećenja: blago oštećenje (DS1), umjereno oštećenje (DS2), znatno oštećenje (DS3) i potpuno oštećenje (DS4). Pretpostavlja se da blago oštećenje počinje na 75 % pomaka pri popuštanju kako bi se u obzir uzeo početak oštećenja nekonstrukcijskih elemenata; smatra se da potpuno oštećenje nastaje dostizanjem krajnjeg kapaciteta pomaka konstrukcije. Preostale razine oštećenja ravnomjerno su raspoređene u spektralnom pomaku između tih dviju razina. 2. korak: analiza energetske učinkovitosti Analizirana su energetska svojstva građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja da bi se razumjela njihova energetska učinkovitost (potrošnja energije) i smanjenje emisija CO2 nakon potencijalne energetske obnove. Relevantni podaci prikupljeni su iz Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE), ali je potrebno napomenuti da baza podatka ISGE sadržava podatke za samo otprilike 35 građevina s popisa građevina sektora civilne zaštite / građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja. Cijene energije preuzete su iz referentnog scenarija EU-a za 2020., koji je jedan od ključnih alata Europske komisije za analizu u područjima energije, prijevoza i klimatskih mjera. Prema bazi podataka ISGE samo je pet građevina djelomično energetski obnovljeno, ali ne postoje podaci o provedenim mjerama i poboljšanjima. Nadalje, prosječna godišnja potrošnja u posljednjih 57 Brzev et al. 2013., Poveznica.; Silva et al. 2018. 58 Martins, L. i Silva, V. 2021. 46 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA pet godina (2018. – 2022.) za 35 građevina iz portfelja sektora civilne zaštite iznosi 125,6 kWh/m2. Na temelju tih zaključaka iznesene su neke pretpostavke. Opća je pretpostavka da sve građevine izgrađene prije 1981. (više od 80 % analiziranih građevina) trebaju sveobuhvatnu energetsku obnovu, a ostale blaže mjere. Cilj je postići potrošnju od 50 kWh/m2 ili manje (što bi odgovaralo razredu A+ za nestam- bene zgrade) i povećati sigurnost. Uz mjere energetske učinkovitosti sveobuhvatna obnova uključuje mjere povećanja sigurnosti u slučaju potresa i požara te poboljšanja unutarnjih klimatskih uvjeta. 3. korak: kvantifikacija koristi i troškova. Koristi i troškovi intervencija za povećanje seizmičke sigurnosti i energetske učinkovitosti procijenjeni su primjenom metode TDR. Izračunani su troškovi izbjegnutih gubitaka koji se odnose na stanovništvo, infrastrukturu i prekide u radu. Unutar toga, kad god je bilo moguće, razmotrene su i kvantificirane koristi koje se odnose na klimatske promjene i smanjenje rizika. Rezultat je pregled potencijalnih financijskih troškova prioritiziranog programa usmjerenog na ulaganje u učinkovito poboljšanje građevina. Metodologija za analizu troškova i koristi koja se upotrebljava za razumijevanje koristi i troškova povećanja seizmičke sigurnosti i energetske učinkovitosti u Hrvatskoj sastoji se od 25 koraka (Okvir 1). Okvir 1. 25 koraka u analizi portfelja primjenom metode TDR 1. Analizirati pripravnost portfelja 95 i 475 godina) kako bi se dobile vrijed- kritične infrastrukture u slučaju nosti mjera intenziteta opasnosti na izvanrednog događaja uzimajući u obzir lokacijama građevina – PGA te spektralna konstrukcijski materijal, konstrukcijski ubrzanja za periode 0,3 s, 0,6 s i 1,0 s. sustav, razdoblje gradnje, duktilnost, katnost, područje, trošak zamjene, broj 4. Na temelju modela opasnosti kreirati korisnika i druge podatke kao što je seriju stohastičkih događaja za vrlo dugo energetska učinkovitost (ako je dostupna) razdoblje seizmičnosti te provesti proc- za svaku građevinu. jenu rizika ovisno o događaju (na primjer, u programu OpenQuake). 2. Za svaku građevinu odrediti tipologiju na temelju podataka iz 5. Odrediti vrijednost statističkog koraka 1.; za svaku tipologiju utvrditi života (VSL).59 odgovarajuće krivulje vjerojatnosti 6. Izračunati izravne gubitke za svaku oštećenja za svaku razinu oštećenja i građevinu u portfelju kritične infras- modele oštetljivosti (posljedica). trukture za pripravnost u slučaju 3. Izraditi model seizmičke opasnosti i izvanrednog događaja u njezinu provesti probabilističku procjenu izvornom (neobnovljenom) stanju te seizmičke opasnosti (PSHA) za agregirati vrijednosti podsektora kritične odabrane povratne periode (na primjer, infrastrukture za pripravnost u slučaju 59 Vrijednost statističkog života (VSL) koncept je koji se često upotrebljava u analizi koristi i troškova kako bi se procijenila monetarna vrijednost sprečavanja gubitka jednoga ljudskog života. Predstavlja iznos koji je društvo spremno potrošiti za smanjenje rizika od smrtnog slučaja u različitim aktivnostima ili situacijama. U predstavljenim istraživanjima VSL od 6 milijuna EUR koristi se na temelju istraživanja koje su proveli Viscusi i Masterson. VSL je granična stopa zamjene prihoda (bogatstva) i rizika smrtnosti, odnosno iznos koji su pojedinci u prosjeku spremni platiti kako bi smanjili rizik od smrti. Ne odnosi se na vrijednost stvarnog života, nego na vrijednost graničnih promjena u vjerojatnosti smrtnog slučaja. 47 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA izvanrednog događaja (prosječne su posljedica oštećenja građevina, broj godišnje vrijednosti te vrijednosti za smrtnih slučajeva i broj teško ozlijeđenih scenarije iz koraka 3.), uzimajući u obzir te financijske gubitke izgubljenih života. financijske gubitke koji su posljedica oštećenja građevina, broj smrtnih 10. Izračunati korist izbjegnutih slučajeva i broj teško ozlijeđenih te gubitaka kao razliku iznosa i vrijednosti financijske gubitke izgubljenih života. gubitaka u 6. i 9. koraku. 7. Odabrati opciju obnove ranjivih 11. Unutar sektora kritične infrastrukture zgrada i obnovljenim zgradama dodi- za pripravnost u slučaju izvanrednog jeliti krivulje vjerojatnosti oštećenja za događaja identificirati vatrogasne svaku razinu oštećenja i modele operativne centre i utvrditi operativno oštetljivosti (posljedica). područje koje pokrivaju vatrogasne postrojbe. 8. Izračunati trošak seizmičke obnove građevina kritične infrastrukture za 12. Izraditi model izloženosti koji pripravnost u slučaju izvanrednog obuhvaća građevine i korisnike za događaja. svako operativno područje. 9. Izračunati izravne gubitke za svaku 13. Krivulje vjerojatnosti oštećenja građevinu u portfelju kritične infras- dodijeliti za svaku razinu oštećenja i trukture za pripravnost u slučaju modele oštetljivosti (posljedica) za izvanrednog događaja u njezinu svaku tipologiju građevina u modelu obnovljenom stanju kako bi bila u izloženosti. potpunosti funkcionalna nakon 14. Provesti procjenu rizika ovisno o određenog potresa te agregirati vrijed- događaju za opasnost iz 4. koraka. nosti podsektora kritične infrastrukture za pripravnost u slučaju izvanrednog 15. Izračunati broj ozlijeđenih u svakom događaja (prosječne godišnje vrijednosti operativnom području zbog potresa te vrijednosti za scenarije iz 3. koraka), (Slika 10.). uzimajući u obzir financijske gubitke koji Slika 9. Broj ozlijeđenih u operativnim područjima (županijama) za povratni period potresa od 95 godina (lijevo) i povratni period potresa od 475 godina (desno). Izvor: Sveučilište u Zagrebu. 2023. 48 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 16. Utvrditi broj izbjegnutih smrtnih 20. Utvrditi potrošnju energije, slučajeva u srušenim zgradama koje se povezane troškove i emisiju CO2 nalaze u operativnim područjima; građevina kritične infrastrukture za pomnožiti s VSL-om i dobiti godišnje pripravnost u slučaju izvanrednog koristi od spašenih ljudskih života. događaja nakon energetske obnove. Faktor smrtnosti nakon urušavanja, koji 21. Izračunati agregirane koristi ener- predstavlja postotak preživjelih getske obnove. zarobljenih u urušenim građevinama koji kasnije poginu, najviše ovisi o učinkovi- 22. Izračunati ukupne troškove obnove tosti timova za potragu i spašavanje. kao zbroj troškova seizmičke i energetske Spašavanje je sporije u teškim građev- obnove. inama kao što su betonske građevine, za 23. Utvrditi razdoblje planiranja i koje treba koristiti opremu za rezanje i diskontnu stopu. podizanje.60 24. Diskontirati troškove i koristi 17. Izračunati agregiranu korist kao tijekom razdoblja planiranja. zbroj koristi dobivenih u 10. i 16. koraku. 25. Izračunati neto sadašnju vrijednost, 18. Utvrditi potrošnju energije, omjer koristi i troškova, procijenjenu povezane troškove i emisiju CO2 stopu povrata i razdoblje povrata građevina kritične infrastrukture za ulaganja za predložena rješenja za pripravnost u slučaju izvanrednog obnovu. događaja u postojećem (neobnovljenom) stanju. 19. Definirati rješenja i jedinične cijene za energetsku učinkovitost te izračunati troškove energetske obnove. 60 Coburn, A. i R. Spence. 2002. 49 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 4. korak: preporuke za okvir za prioritiziranje, uključujući različite kriterije Uz dokaze koji su prikupljeni i pruženi kroz navedenu analizu i izračun troškova, sljedeći kriteriji mogli bi se smatrati dijelom sveobuhvatne multikriterijske analize koja može biti izrazito rele- vantna u hrvatskom kontekstu. • Rizik od katastrofa i klimatskih promjena ◦ Ranjivost na katastrofe (postojeća analiza) ◦ Uzimanje u obzir ostalih opasnosti, kao što su poplave, požari otvorenog tipa i ekstremna vrućina (preklapanje informacija o dodatnim rizicima i prostorne analize) ◦ Uzimanje u obzir budućih klimatskih uvjeta i očekivanih povećanja godišnjih gubitaka itd. • Kriteriji povezani s uslugama ◦ Važnost određenih građevina u cjelokupnom sustavu na županijskoj ili državnoj razini ◦ Zahtjevi koji se odnose na vrijeme reagiranja ili drugi kriteriji povezani s uslugama/učinkovi- tosti koje vatrogasne postaje ili operativni centri moraju ispuniti ◦ Područje (obuhvata) i broj osoba (korisnika) obuhvaćenih tim građevinama ◦ Godišnji broj poziva ◦ Socijalni aspekti – kretanje broja stanovništva, pristupačnost u odnosu na očekivani učinak, udio potencijalno ranjivog stanovništva • Kriteriji povezani s funkcionalnostima ◦ Informacije o ostalim standardima, normama, propisima ili ciljevima (kao su ciljevi energetske učinkovitosti, sanitarne norme i propisi o protupožarnoj zaštiti) ◦ Funkcionalnost građevine i kompatibilnost opreme • Kriteriji povezani sa strategijama ◦ Uzimanje u obzir prošlih ili planiranih energetskih obnova ◦ Uključivanje/prioritiziranje područja/građevina u postojećim planovima ulaganja ◦ Dostupnost sredstava (postojeći/planirani pozivi za dostavu prijedloga) 50 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 4.2. Sažetak zaključaka 1. korak: potencijalni učinci U nastavku su sažeto navedeni najvažniji zaključci analize seizmičkog rizika provedene u okviru procjene portfelja, kako je prikazano na Slika 10.: ◦ Županijski vatrogasni operativni centri (193): Više od polovine analiziranih građevina izgrađeno je prije 1964., a velika većina njih (82 %) izvedena je od običnog ziđa. Od 21 analizirane građevine 14 bi ih vjerojatno pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje, što je više od dvije trećine. ◦ Državni/županijski centri (112): Trećina (35 %) analiziranih građevina izgrađena je prije 1964., a većina njih (72 %) izvedena je od običnog ziđa. Od 20 analiziranih građevina pet bi ih vjerojatno pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje. ◦ Vatrogasne postaje u gradu Zagrebu: Trećina (30 %) analiziranih građevina izgrađena je prije 1964., a sve su izvedene od običnog ziđa. Od deset analiziranih građevina četiri bi vjerojatno pretrpjele umjereno do veliko oštećenje. ◦ Zgrade stožera civilne zaštite u gradu Zagrebu: Polovina analiziranih građevina izgrađena je prije 1964., a većina njih (72 %) izvedena je od običnog ziđa. Od 14 analiziranih građevina devet bi ih vjerojatno pretrpjelo umjereno do veliko oštećenje, što čini polovinu fonda. Slika 10. Rezultati analize portfelja za Hrvatsku Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. 51 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA Dodatne informacije o građevinskom materijalu: Armirani beton (AB) (48 %) najčešće je korištena vrsta materijala, nakon čega slijede obično ziđe (40 %), omeđeno ziđe (10 %) i čelik (2 %). Osim činjenice da su te građevine općenito relativno stare (3 % građevina izgrađeno je u 18. i 19. stoljeću, 18 % od 1880. do 1918. i još 18 % od 1945. do 1964.) i da nisu projektirane za potresna opterećenja, problem su i loše održavanje i kasnije izmjene, dodavanja i prenamjene. Slika 11. prikazuje rezultate koji se odnose na vrstu materijala i razdoblje gradnje, a Slika 13. četiri vrste infrastrukture sektora civilne zaštite u Hrvatskoj. Slika 11. Analiza na temelju podataka prikupljenih u okviru upitnika/dodatnih istraživanja Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. Prosječni godišnji gubici (AAL) iznose 171.250 EUR / 300.409 EUR61 (uzimajući u obzir VSL). Koeficijent prosječnih godišnjih gubitaka za hrvatski sektor civilne zaštite / odgovora u slučaju izvanrednog događaja iznosi 0,08 %, ali u nekim građevinama vrijednost ide do 0,4 %. Otprilike dvije trećine prosječnih godišnjih gubitaka odnosi se na Grad Zagreb (kako je prikazano na Slika 12.). Koeficijenti ekonomskog gubitka u slučaju potresa s povratnim periodima od 95 i 475 godina iznose 1 % odnosno 9,5 %, uzimajući u obzir samo oštećenje građevina, kako je prikazano u Tablica 1. 61 Prva vrijednost odnosi se na oštetljivost građevina, a druga uključuje potencijale smrtne slučajeve u građevinama u sektoru civilne zaštite. 52 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA Slika 12. Koeficijenti prosječnih godišnjih gubitaka u infrastrukturi za odgovor u slučaju izvanrednog događaja agregirani za razini županije Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. Tablica 1. Očekivani gubici za potrese s povratnim periodima od 95 i 475 godina te hipotetski scenarij na temelju povijesnog potresa iz 1880. u gradu Zagrebu. Građevine za odgovor u slučaju Gubici (EUR) Gubici (EUR) P95 Gubici (EUR) P475 izvanrednog događaja Zagreb 1880. Stožer civilne zaštite u gradu Zagrebu 1,3M 8,4M 10,1M Vatrogasna postaja u gradu Zagrebu 765,080 3,4M 3,5M Državni/županijski centar 112 601,137 2,7M 422,874 Županijski vatrogasni operativni centar 193 825,934 3M 320,179 Županijski vatrogasni operativni centar (193) 106,290 952,490 915,366 / državni/županijski centar 112 Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja 53 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA Slika 13. Analiza četiriju vrsta infrastrukture sektora civilne zaštite u Republici Hrvatskoj Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. 2. korak: energetska učinkovitost Na temelju analize utvrđeno je da većina građevina u procjeni portfelja nije energetski učinkovita te da nije usklađena s važećim europskim i nacionalnim politikama. Prosječna godišnja potrošnja u razdoblju 2018. – 2022. iznosila je 125,6 kWh/m2 u 35 ocijenjenih građevina. Na temelju toga pret- postavilo se da je za građevine izgrađene prije 1981. (više od 80 % uzorka) potrebna energetska obnova, dok bi za novije građevine možda trebale samo blaže mjere. Cilj je potrošnju smanjiti na 50 kWh/m2 ili manje (razred A+ za nestambene zgrade) i povećati sigurnost. U skladu s Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada i europskim normama sveobuhvatna obnova uključuje energetsku obnovu i mjere povećanja sigurnosti. To uključuje najmanje jednu mjeru na ovojnici zgrade i poboljšanja tehničkih sustava kako bi se potrošnja energije za grijanje i primarne energije smanjila za najmanje 50 %. Uključuje i mjere povećanja sigurnosti u slučaju potresa i požara te poboljšanja unutarnjih klimatskih uvjeta. Seizmičke i energetske procjene zajedno pokazuju da su hitne integrirane intervencije potrebne kako bi se poboljšala sigurnosna i energetska svojstva infrastrukture sektora civilne zaštite. 54 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA Površina portfelja infrastrukture sektora civilne Prosječna potrošnja (kWh po Energija (kWh) Troškovi energije (EUR) zaštite / za slučaj m2) izvanrednog događaja (m2) 94,054 11,810,440 1,5M 125.6 Emisije CO2 i povezani troškovi Ukupni troškovi CO2 (EUR) Faktor emisijaa 0.00027408 t CO2/kWh - Emisije CO2 3,237 t CO2 - Prosječni trošak 2024. – 2044.b 371 €/tCO2e 1,2M Prosječni trošak 2024. – 2074. b 780 €/tCO2e 2,5M Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. Napomena: a Prosječni faktor emisija različitih goriva (faktori emisija prema nacionalnoj metodologiji izračuna ugljičnog otiska: Vlada Republike Hrvatske. Bez dat. Ugljični otisak. Link.). b Trošak ugljika u sjeni jednak je trošku iz Tehničkih smjernica Europske komisije za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.–2027. (2021/C 373/01). 3. korak: kvantifikacija koristi i troškova Primijenjena su tri koraka iz metode TDR, a rezultati su predstavljeni u nastavku. • Kad je riječ o troškovima, za različite vrste građevina sektora civilne zaštite utvrđeni su jedinični troškovi zamjene. Troškovi i potencijalna oštećenja opreme te sadržaj tih građevina nisu uzeti u obzir. Izračunani su izravni gubici za svaku građevinu u portfelju sektora civilne zaštite / odgovora u slučaju izvanrednog događaja u njezinu izvornom (neobnovljenom) stanju i agregirane vrijednosti podsektora civilne zaštite / odgovora u slučaju izvanrednog događaja. Trošak obnove i zamjene građevina sektora civilne zaštite / građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događa izračunan je na temelju tržišnih cijena i stručne procjene. Za analizirane 64 građevine ukupan očekivani trošak zamjene iznosio je 209.304.150 EUR, a trošak seizmičke obnove 63.475.330.000 EUR. Kad je riječ o koristima, izračunan je broj korisnika za svako operativno područje te infrastrukture. Tablica 2. Analiza troška seizmičke obnove, energetske obnove i rekonstrukcije građev- ina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj Seizmička + Troškovi Seizmička + energetska Građevine za odgovor u Ukupan Troškovi en- Broj građev- seizmičke energetska obnova + slučaju izvanrednog do- trošak zam- ergetske ob- ina obnove obnova ukupan gađaja jene nove (EUR) (EUR) (EUR) trošak zam- jene (EUR) Stožer civilne zaštite u gradu 14 58M 22,9M 6M 28,8M 32,8M Zagrebu Županijski vatrogasni 18 52,5M 16,3M 6,8M 23M 31,6M operativni centar 193 Županijski vatrogasni operativni centar (193) / 3 5,7M 1,2M 900,000 2,1M 2,3M državni/županijski centar 112 Vatrogasna postaja u gradu 10 25,2M 6,9M 2,2M 9,1M 10,9M Zagrebu Državni/županijski centar 112 19 67,9M 16,3M 11,1M 27,4M 30,9M Ukupno 62 209,3M 63,5M 27M 90,6M 108,4M Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. 55 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA • Ukupan broj izbjegnutih smrtnih slučajeva u urušenim zgradama izračunan je uzimajući u obzir VSL od 6.000.000 EUR62 i prosječne godišnje koristi od spašenih života od 17.936.584 EUR. • Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, izračunani su potrošnja energije, povezani troškovi i emisije CO2 za građevine za odgovor u slučaju izvanrednog događa u svojem postojećem (neobnovl- jenom) stanju te trošak rješenja za energetsku obnovu. Koristi od smanjenih troškova električne energije i izbjegnutih emisija CO2 uključuju izbjegnute troškove električne energije (920.061 EUR) i izbjegnute troškove emisija CO2 za 20 godina (722.466 EUR) i za 50 godina (1.519.058 EUR). • Na temelju prethodno navedenog u analizi su utvrđeni neto sadašnja vrijednost, omjer koristi i troškova, procijenjena stopa povrata te razdoblje povrata ulaganja za predložena rješenja za obnovu za dva razdoblja planiranja (20 i 50 godina). Sažetak rezultata predstavljen je u Tablica 3. Rezultati pokazuju pozitivne omjere koristi i troškova za seizmičku obnovu i energetsku učinkovitost, osobito uzimajući u obzir 50-godišnji životni ciklus zgrada. Tablica 3. Pregled portfelja sektora civilne zaštite – rezultati analize koristi i troškova Razdoblje planiranja (u Seizmička obnova/ Razdoblje planiranja (u Seizmička obnova godinama) zamjena najosjetljivijih godinama) + energetska građevina + energetska obnova 20 50 20 50 obnova Diskontna stopa 0.05 0.05 Diskontna stopa 0.05 0.05 Omjer koristi i 2.45 4.07 Omjer koristi i troškova 2.05 3.39 troškova Neto sadašnja 115,2M 242,8M Neto sadašnja vrijednost 99,5M 227,1M vrijednost (EUR) (EUR) Ekonomska stopa 21.2 22.9 Ekonomska stopa 17.1 19.1 povrata (%) povrata (%) Razdoblje povrata 9 9 Razdoblje povrata 10 10 ulaganja ulaganja Izvor: Na temelju podataka iz procjene portfelja. Metodom TDR utvrđene su značajne dugoročne koristi od modernizacije i obnove građevina kritične infrastrukture, kao što su gotovo nulta stopa korištenja energije, smanjeni seizmički rizici i poboljšana kvaliteta radnog prostora, što pozitivno utječe na operabilnost i zdravlje. Odnos ukupnog troška zamjene i seizmičke obnove/zamjene najosjetljivijih građevina s energetskom obnovom iznosi otprilike 3,0 – 2 : 1. Očekuju se i dodatne koristi koje nisu monetizirane, kao što su među ostalim očuvanje kulturne baštine, intervencije u području okoliša i socijalni aspekti. 4. korak: preporuke za okvir za prioritiziranje, uključujući različite kriterije. Na temelju analize, prikupljenih podataka i savjetovanja s dionicima utvrđeno je nekoliko parametara i kriterija. Nadležna tijela mogla bi ih uzeti u obzir kao dio multikriterijske analize kako bi prikupila informacije potrebne za planiranje ulaganja u integrirano poboljšanje prioritetnih građevina. Hrvatska se nalazi na području umjerene do velike seizmičke opasnosti, ali je njezin fond zgrada relativno star i loše održavan. Građevine za odgovor u slučaju izvanrednog događaja često se nalaze u „običnim” zgradama, a prostor se dijeli i s drugim korisnicima. Analiza je pokazala da su brojne građevine za odgovor u slučaju izvanrednog događaja izrazito osjetljive na potrese, čak i na područjima 62 SB i EK. 2021b. Poveznica. 56 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA velike seizmičke opasnosti, stoga se ne može očekivati da će ostati funkcionalne nakon nekog potresa. U najkraćem mogućem roku mora se izraditi intervencijska strategija za ublažavanje rizika u kojoj će se identificirati reprezentativna obnova, koja uključuje energetsku obnovu, za različite tipologije građev- ina. Mjere ublažavanja rizika mogu se podijeliti na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Kratkoročne: Vrlo je teško kratkoročnim mjerama povećati nosivi kapacitet građevina u slučaju potresa (odnosno znatno poboljšati seizmičku sigurnost), ali bi se moglo ograničiti pomicanje nekonstrukci- jskih elemenata (kao što su zidovi ispune i oprema). Žurne mjere mogu uključivati i odluke o preseljenju u zgrade nižeg rizika: Srednjoročne: Detaljnijom procjenom kritičnih građevina mogu se identificirati kritični elementi te se mogu poduzeti ciljane mjere i intervencije za seizmičko pojačanje. Te intervencije ne moraju biti ni skupe ni dugotrajne jer i manje intervencije mogu znatno pridonijeti sigurnosti građevine i, u konačnici, funkcioniranju sustava nakon katastrofe. Dugoročne: Dugoročno rješenje jest jačanje postojećih građevina ili konstrukcije novih građevina u skladu s postojećim propisima kako bi sigurno ostale funkcionalne i nakon potresa. Takvim bi se aktivnostima prenijela poruka široj zajednici o riziku od potresa pa bi se neizravno utjecalo na svijest građana i odgovornost države. S obzirom na važnost kritične infrastrukture sve bi se značajke trebale ocjenjivati strateški i kontinuirano. Kako je prethodno navedeno, izolirana ili nekoordinirana energetska ili seizmička obnova nije učinkovita. Povećanje seizmičke otpornosti građevine uključuje znatne konstrukcijske intervencije, zbog čega je logično i učinkovito u isto vrijeme uključiti i druga nužna poboljšanja. Uz to, povećanje otpornosti na višestruke opasnosti trebalo bi biti prioritet. Nužna je proaktivna i sveobuhvatna strategija kojom se poboljšanja usklađuju s dugoročnim planiranjem za svaku kritičnu građevinu. U procjenama rizika na razini Hrvatske utvrđeno je da poplave i požari predstavl- jaju najveći rizik, a nedavno iskustvo to i potvrđuje. Poplave i požari različito utječu na konstrukciju građevine, a razlikuje se i sama analiza oštećenja. Poplave obično zahvaćaju komponente građevine ispod površine te utječu na njezinu trajnost (ne oštećenje). Požari mogu biti prijetnja stabilnosti građevina, ovisno o materijalu od kojeg su izgrađene (osobito ako je riječ o metalu), ali ublažavanje rizika uključuje posve drukčije mjere od jačanja otpornosti građevina na posljedice potresa. To su uglavnom mjere koje ne utječu na nosivu konstrukciju, ali su onemogućene dodatnim oblogama ili radovima. Međutim, potrebno je prepoznati da požari i poplave mogu znatno utjecati na funkcionalnost građevina, odnosno većinu drugih prikupljenih atributa. 57 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 4.3. Ključne poruke i preporuke Ovakva vrsta analize pruža brz, ali pouzdan pregled stanja infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja te upućuje na moguće intervencije i daje šire preporuke koje treba uzeti u obzir pri prioritiziranju ulaganja. U analizi se sveobuhvatno procjenjuju seizmički, ekonomski i energetski aspekti te nudi uvid u troškovnu učinkovitost obnove građevina sektora civilne zaštite u različitim vremenskim okvirima i primjenom različitih diskontnih stopa. Infrastruktura za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u Hrvatskoj vrlo je osjetljiva na seizmički rizik jer je velik dio kritičnih građevina (kao što su županijski vatrogasni operativni centri i stožeri civilne zaštite) izgrađen prije donošenja suvremenih propisa o protupotresnoj gradnji. Velik broj tih građevina izveden je od običnog ziđa i nalazi se na područjima velike opasnosti, zbog čega su osobito osjetljive na oštećenje uslijed potresa. Na primjer, procjena na razini portfelja pokazala je da je više od polovine županijskih vatrogasnih operativnih centara i trećina ostalih ključnih građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja izgrađena prije 1964. te da bi većina njih u slučaju velikog potresa vjerojatno pretrpjela umjereno do veliko oštećenje. Na temelju procjene utvrđeno je i da su građevine za odgovor u slučaju izvanrednog događaja energetski neučinkovite te da prosječna potrošnja energije znatno premašuje ciljeve EU-a. Više od 80 % analiziranih građevina treba sveobuhvatnu obnovu kako bi zadovoljila sigurnosne i energetske standarde. Ta dvostruka osjetljivost, točnije konstrukcijska i operativna, znači da katastrofa ne pred- stavlja samo rizik za fizički integritet tih građevina nego da bi i njihova sposobnost pružanja nužnih usluga mogla biti jako smanjena. U skladu s Dugoročnom strategijom obnove nacionalnog fonda zgrada i europskim normama sveobuhvatna obnova uključuje energetsku obnovu i mjere povećanja sigurnosti. Primjenom metode TDR pokazalo se da su proaktivna ulaganja u seizmičku i energetsku obnovu izrazito troškovno učinkovita. Omjeri koristi i troškova za kombinirane intervencije vrlo su pozitivni, osobito tijekom razdoblja od 50 godina, pri čemu je trošak proaktivnog ulaganja otprilike upola manji od potpune zamjene nakon katastrofe. Nadalje, ta ulaganja dovode do širih ekonomskih, socijalnih i okolišnih koristi, kao što su izbjegnuti smrtni slučajevi, smanjene emisije CO2 i poboljšani uvjeti rada. Iako su koristi očite, procjena je pokazala da postoje znatna ograničenja u pogledu podataka i kapaciteta. Nepostojanje sveobuhvatnog i službenog popisa građevina te ograničenost podataka o njihovim atributima i potrošnji energije onemogućuju detaljnu analizu rizika i planiranje ulaganja. Neovisno o tome brza procjena na razini portfelja pokazala se učinkovitom u pružanju korisnih smjer- nica za prioritiziranje, čak i u situacijama u kojima nema dovoljno podataka. Zaključci i metodologija izravno su relevantni za usklađivanje Hrvatske s direktivama EU-a o otpornosti kritičnih subjekata i klimatskim promjenama / prilagodbi. Integrirani pristup u skladu je s dugoročnim hrvatskim strategijama za obnovu zgrada i klimatsku otpornost te pruža model za druge sektore i zemlje koji se suočavaju sa sličnim izazovima. Na temelju te analize za Hrvatsku se može iznijeti nekoliko naučenih lekcija/preporuka: • Prioritizirati integrirane mjere povećanja otpornosti kritične infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja na višestruke opasnosti. U skladu s prethodnim preporukama Hrvatska bi trebala izraditi i provesti nacionalni program integrirane seizmičke i energetske obnove zgrada za odgovor u slučaju izvanrednog događaja te se najprije usmjeriti na najosjetljiviju i kritičnu infrastrukturu, odnosno zgrade iz Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada. Rezultati pokazuju da je više od polovine županijskih vatrogasnih operativnih centara i trećina ostalih ključnih 59 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja u velikom riziku od umjerenog do velikog oštećenja uslijed jačeg potresa. Obnovom tih građevina neće se samo smanjiti gubici od katastrofa nego će se i osigurati kontinuitet ključnih usluga i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a. • Usmjeravati ulaganja na temelju okvira za prioritiziranje uzimajući u obzir podatke na razini portfelja. Brze procjene na razini portfelja mogle bi se institucionalizirati za potrebe donošenja pametnih, usmjerenih i znanstveno utemeljenih odluka. Metodom TDR mogu se obuhvatiti dodatne koristi kao što su koristi za društvo i okoliš. Multikriterijska analiza mogla bi se koristiti za ponderiranje rizika te utvrđivanje kritičnosti usluga i dodatnih koristi kako bi se ograničeni resursi raspodijelili ondje gdje će imati najveći učinak. • Ulagati u pouzdano prikupljanje podataka i sustave upravljanja portfeljem ili infrastrukturom. Kako bi povećala održivost i učinkovitost budućih ulaganja, Hrvatska bi mogla uspostaviti nacionalnih popis javnih zgrada s detaljnim podacima o konstrukciji, funkcionalnosti i energetskim svojstvima. Na temelju procjene utvrđeno je da je nepostojanje podataka prepreka učinkovitom upravljanju rizicima, ali da čak i pojednostavnjeno prikupljanje podataka (na primjer, online upitnicima i GIS alatima) može biti dobar temelj za prioritiziranje i planiranje. Analiza opisana u ovom dokumentu mogla bi se dodatno unaprijediti i pojačati kako bi se dobile bolje informacije za donošenje odluka i nastavili pružati dokazi za ulaganja koja će biti korisna u svakom scenariju (no regret). • Mobilizirati i koordinirati financiranje ulaganja u otpornost Nadovezujući se na lekcije naučene iz NPOO-a i s obzirom na to da su utvrđeni visoki omjeri koristi i troškova, u kojima su troškovi proak- tivnih ulaganja otprilike upola manji od troškova zamjene nakon katastrofe, Hrvatska bi za seizmičku i energetsku obnovu trebala namijeniti i mobilizirati sredstva iz nacionalnih, europskih i drugih izvora. Za povećanje ulaganja i osiguranje održivosti trebali bi se istražiti inovativni mehanizmi financiranja, kao što su instrumenti za prijenos rizika i javno-privatna partnerstva. • Izgraditi institucionalne kapacitete i uključiti dionike u cijeli proces. Jačanje tehničkih i upravl- jačkih kapaciteta u relevantnim ministarstvima i agencijama ključno je za učinkovitu procjenu rizika, dizajn projekta i provedbu. U procjeni se naglašava i važnost uključivanja dionika, kao što su lokalne jedinice, žurne službe i civilno društvo, u prioritiziranje i planiranje kako bi se zajamčilo preuzimanje odgovornosti i osigurala održivost. • Integrirati upravljanje rizicima od katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama u sva ulaganja. Sva poboljšanja kritične infrastrukture trebala bi biti prilagođena klimatskim promjenama i podržavati i ciljeve ublažavanja i ciljeve prilagodbe. Metoda TDR i smjernice EK-a pružaju praktične alate za identificiranje rješenja koja će biti korisna u svakom scenariju (no regret) ili rješenja s relativno niskim troškovima i značajnim koristima (low regret), koja imaju brojne prednosti kao što su smanjeni rizik od katastrofa, niže emisije i poboljšano pružanje usluga. • Uspostaviti pouzdane mehanizme praćenja, evaluacije i komunikacije. Za praćenje učinkovitosti intervencija trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za praćenje i evaluaciju i izravnih i neizravnih koristi. Informiranje o rezultatima i naučenim lekcijama pridonijet će izgradnji javne i političke podrške daljnjim ulaganjima u otpornost. • Poticati regionalnu i međunarodnu suradnju kako bi se ubrzali učenje i provedba. Hrvatska bi trebala iskoristiti lekcije iz drugih zemalja (kao što su Rumunjska i Bugarska) te sudjelovati na regional- nim platformama za razmjenu znanja kako bi kontinuirano poboljšavala svoju metodu povećanja otpornosti kritične infrastrukture. Tako će Hrvatska zadržati vodeću ulogu u pružanju primjera dobre prakse u području upravljanja rizicima od katastrofa i prilagodbe klimatskim promjenama. 60 4. PRIMJENA PROCJENE INFRASTRUKTURE ZA ODGOVOR U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA RAZINI PORTFELJA 5. KLJUČNE PREPORUKE I PRILIKE ZA BUDUĆNOST 61 5. KLJUČNE PREPORUKE I PRILIKE ZA BUDUĆNOST Kao što je vidljivo iz ovog izvješća, Hrvatska na raspolaganju ima praktične i prilagodljive alate za povećanje otpornosti svoje infrastrukture za pripravnost u slučaju izvanrednog događaja i šireg sustava upravljanja rizicima od katastrofa. Primjenom tih alata uz tri komplementarne metode dobivene su važne informacije i lekcije za Hrvatsku i druge zemlje koje žele na troškovno učinkovit način povećati otpornost na klimatske promjene i katastrofe na temelju podataka o rizicima: • Sve dionike upravljanja rizicima od katastrofa, od tijela u sektoru civilne zaštite do tijela nadležnih za urbano planiranje i upravljanje podacima, uključiti u postupak identificiranja nedostataka i prioriteta u sustavu pripravnosti u slučaju izvanrednog događaja. Strukturirane i participativne samoprocjene kao što je R2R dijagnostika pokazale su se učinkovitim i prilagodljivim instrumentima. Kad se te procjene ciljano primjenjuju, mogu se dobiti dragocjene informacije za planiranje, a dovoljno su jednostavne da se mogu redovito ponavljati ili selektivno primjenjivati na ključne podsustave ili geografska područja. Te su procjene još dragocjenije i relevantnije za neposredne i dugoročne odluke o ulaganjima ako obuhvaćaju višestruke opasnosti i pitanja povezana s klimatskim promjenama. • Iskoristiti podatke o opasnostima, događajima i izloženosti koji su lako dos- tupni ili se mogu jednostavno prikupiti i koji bi služili kao praktična početna točka za znanstveno utemeljeno planiranje i prioritiziranje na temelju podataka o rizicima. Čak se i brzim analizama, kao što su analize testirane u ovom izvješću, mogu dobiti jasni signali o tome gdje su rizici najviše koncentrirani i koje su vrste infrastruk- ture najviše izložene. Takve se analize mogu iskoristiti za prioritiziranje i rano djelovanje, ali i za detaljnija istraživanja, kao što su procjene troškova i koristi i analize izvedivosti za konkretna ulaganja. Izrada i održavanje nacionalnog popisa kritične infrastrukture te integriranje podataka o izloženosti u sve relevantne procese plani- ranja i ulaganja bit će ključni za optimiziranje raspodjele resursa i maksimalno povećanje učinka ulaganja u otpornost. • Za poboljšanje prevencije i pripravnosti donijeti metodu koja uzima u obzir višestruke opasnosti i klimatske promjene. Na profil rizika u Hrvatskoj, kao i u većini Europe, utječu istodobne opasnosti od kojih neke postaju sve češće i ozbiljnije zbog klimatskih promjena. Više nije dovoljno izrađivati planove na temelju jedne opasnosti. U analizi izloženosti opisanoj u ovom izvješću ističe se potreba za projektiranjem infrastrukture i sustava za odgovor u slučaju izvanrednog događaja koji su prilagodljivi i otporni na višestruke i kombinirane rizike. Za to će biti potrebno u proces planiranja bolje integrirati klimatske projekcije i ažurirati modele opasnosti te koristiti klimatski pametne analize rizika kako bi se dobile informacije i za nova ulaganja i za poboljšanje postojeće infrastrukture. • Prioritizirati integrirane mjere povećanja otpornosti kritične infrastrukture za odgovor u slučaju izvanrednog događaja na višestruke opasnosti. Izolirana ili nekoordinirana poboljšanja nisu učinkovita za smanjenje složenih rizika s kojima se Hrvatska suočava. Učeći iz NPOO-a, Hrvatska bi trebala izraditi i provesti nacionalni program ili akcijski plan za obnovu građevina za odgovor u slučaju izvanrednog događaja koji uključuje seizmičke rizike, energetsku učinkovitost i višestruke opas- nosti te koji je ponajprije usredotočen na najosjetljiviju i kritičnu infrastrukturu. Okviri za prioritiziranje na temelju podataka na razini portfelja mogli bi se koristiti za usmjer- avanje ulaganja kako bi poboljšanja obuhvatila i konstrukcijske i operativne manjkavosti, uključujući otpornost mreža (na primjer, cesta i dalekovoda). Takvim integriranim intervencijama maksimalno se povećavaju otpornost, troškovna učinkovitost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a. Provedba novog Zakona o 62 5. KLJUČNE PREPORUKE I PRILIKE ZA BUDUĆNOST kritičnoj infrastrukturi (NN 89/25) još je jedna prilika za sustavno rješavanje problema s povećanjem otpornosti na katastrofe u Hrvatskoj. • Procijeniti i informirati o koristima proaktivnih i pametnih ulaganja. Analize koristi i troškova te dodatnih koristi kao što je metoda trostruke koristi od povećanja otpornosti (triple dividend of resilience, TDR) pruža praktičan obrazac za izračun troškova te koristi i potencijalnih dodatnih koristi od ulaganja u otpornu infrastruk- turu. Dokazi pokazuju da su proaktivna integrirana ulaganja troškovno vrlo učinkovita i da rezultiraju višestrukim koristima, uključujući izbjegavanje gubitaka, uštedu energije te koristi za društvo ili okoliš. Kad se takva ulaganja planiraju tako da budu „pametna”, odnosno da obuhvaćaju elemente kao što su energetska učinkovitost, pristupačnost ili uključenost zajednice, njima se mogu poboljšati pružanje usluga, promicati socijalna uključenost i stvoriti šire koristi za gospodarstvo. Na taj se način mogu i bolje opravdati ulaganja, osobito kad se traži financiranje iz nacionalnih ili međunarodnih izvora. Na primjer, u okviru NPOO-a i drugih fondova EU-a ulaganja se mogu usmjeravati i na rekonstrukciju nakon potresa 2020. i na šire potrebe. • Ključno je i dalje izgrađivati kapacitete i kulturu otpornosti. Za svaku metodu opisanu u ovom izvješću potrebni su tehnički i institucionalni kapaciteti u smislu podataka, analitike, planiranja i koordinacije. Pružanje podrške stručnjacima i na razini javnih politika i na operativnoj razini u obliku edukacija, tehničke pomoći i uzajamnog učenja, bit će ključno za širu primjenu tih alata i njihovu kontinuiranu uporabu. Kako bi planiranje na temelju podataka o rizicima postalo norma, a ne iznimka, ti bi se alati trebali ugraditi u rutinska postupanja institucija kroz nacionalne smjernice, financijske poticaje ili međusektorsku suradnju. Trebalo bi uključiti zajed- nice, civilno društvo i privatni sektor kako bi se osigurale održivost i učinkovitost mjera za povećanje otpornosti. Trebali bi sudjelovati u planiranju i praćenju intervencija, ažuriranju pravnog i regulatornog okvira za integrirana ulaganja usmjerena na višestruke opasnosti i otporna na katastrofe ili klimatske promjene te poticanju regionalne i međunarodne suradnje radi kontinuiranog učenja. U budućnosti bi Hrvatska mogla nastaviti djelovati u skladu s rezultatima prove- denih analiza. Hrvatska je regionalni primjer kako bi se praktični alati koji se temelje na podacima mogli koristiti za izgradnju kapaciteta u širim razmjerima. Metodologije i lekcije dobivene u ovom procesu nisu relevantne samo za sustave i ulaganja u Hrvatskoj, nego pružaju dragocjene informacije i sličnim zemljama EU-a i zapadnog Balkana. Ovako prikupljeni dokazi Hrvatskoj mogu pomoći u dobivanju tehničke i financijske pomoći za ulaganja u povećanje otpornosti od EU-a, Svjetske banke i drugih razvojnih partnera. Institucionaliziranjem tih metoda i ulaganjem u kapacitete za njihovu primjenu Hrvatska može povećati otpornost svoje kritične infrastrukture, poboljšati pripravnost u slučaju izvanrednog događaja i smanjiti ljudske i ekonomske troškove katastrofa. Pritom može zadržati postignuti razvoj, sačuvati živote i povećati svoju otpornosti i pripravnost za klimatske promjene. 63 5. KLJUČNE PREPORUKE I PRILIKE ZA BUDUĆNOST PRILOG 1. BIBLIOGRAFIJA 65 PRILOG 1. BIBLIOGRAFIJA Brzev S., Scawthorn, C., Charleson, A.W., Allen, L., a: korak prema identificiranju kritičnih subjekata Greene, M., Jaiswal, K., Silva, V. 2013. GEM Building za ključne sektore]. Poveznica. Taxonomy [Taksonomija zgrada prema GEM-u]. Poveznica. Europska komisija. Bez dat. iRESIST+ Innovative Seismic and Energy Retrofitting of the Existing Grad Zagreb. 2024. Nacrt prijedloga Strategije Building Stock [iRESIST+ Inovativno seizmičko i urbane sigurnosti Grada Zagreba za period 2025. – energetsko poboljšanje postojećeg fonda zgrada]. 2030. Poveznica. Poveznica. Coburn, A. i Spence, R. 2002. Earthquake Protec- Europska komisija, Bez dat. Direktiva NIS 2: tion [Zaštita od potresa]. 2nd ed. Chichester, John osiguravanje mrežnih i informacijskih sustava. Wiley and Sons Ltd. Poveznica. Dasović, I., Herak, D., Herak, M., Latečki, H., Europska agencija za okoliš. 2017. Climate change Mustać, M., Tomljenović, B. 2020. O potresima u impacts and vulnerability in Europe 2016 [Učinci i Hrvatskoj, Vijesti Hrvatskog geološkog društva, 57, ranjivost na klimatske promjene u Europi 2016.]. 1, str. 4–27. . Poveznica. Dasović, I., Herak, M., Prevolnik, S. 2021. „O Europska unija. 2022. See Me. Poveznica. potresima i seizmologiji – općenito”. U Potresno Europska unija. 2024a. See Me 2. Poveznica. inženjerstvo – Obnova zidanih zgrada. Uroš, M., Todorić, M., Crnogorac, M., Atalić, J., Šavor Novak, Europska unija. 2024b. Disaster Risk Awareness M. i Lakušić (ur.). Zagreb: Građevinski fakultet and Preparedness of the EU Population [Svijest o Sveučilišta u Zagrebu. rizicima od katastrofa i pripravnost stanovništva u EU-u]. Poveznica. Dottori, F., Alfieri, L., Bianchi, A., Lorini, V., Feyen, L., Salamon, P. 2016. River flood hazard maps for GFDRR (Globalni fond za smanjenje rizika i Europe - version 1 [Karte opasnosti od riječnih oporavak od katastrofa). 2014. Understanding Risk poplava za Europu – verzija 1.]. Europska komisija, in an Evolving World: Emerging Best Practices in Zajednički istraživački centar (JRC) [Podaci] PID: Natural Disaster Risk Assessment [Razumijevanje Poveznica. rizika u svijetu koji se mijenja: nova dobra praksa u Dottori, F., L. Mentaschi, A. Bianchi, L. Alfieri i L. procjeni rizika od prirodnih katastrofa]. Poveznica. Feyen. 2020. Adapting to Rising River Flood Risk in Vlada Republike Hrvatske. 2015. Zakon o Hrvatskoj the EU under Climate Change [Prilagođavanje sve gorskoj službi spašavanja. Poveznica. većem riziku od riječnih poplava u EU-u zbog klimatskih promjena]. EUR 29955 EN. Luxem- Vlada Republike Hrvatske. 2019. Procjena rizika od bourg: Ured za publikacije Europske unije: katastrofa za Republiku Hrvatsku. Glavna radna 10.2760/14505. skupina Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Poveznica. EM-DAT: Međunarodna baza podataka o katas- trofama, Université Catholique de Louvain – CRED Vlada Republike Hrvatske. 2020. Brza procjena (Centar za istraživanje epidemiologije katastrofa), šteta i potreba nakon potresa 2020. u Hrvatskoj. Bruxelles, Belgija, poveznica. Poveznica. Europska komisija. 2021. Prijedlog Direktive Vlada Republike Hrvatske. 2021. Potres u Hrvatskoj Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim iz prosinca 2020.: brza procjena šteta i potreba. svojstvima zgrada. Poveznica. Poveznica. Europska komisija, Bez dat. Enhancing EU Vlada Republike Hrvatske. 2022. Strategija resilience: A step forward to identify critical upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine. entities for key sectors [Povećanje otpornosti EU- 66 PRILOG 1. BIBLIOGRAFIJA Vlada Republike Hrvatske. 2023a. Državni plan UNISDR (Međunarodna strategija Ujedinjenih djelovanja civilne zaštite. Poveznica. naroda za smanjenje rizika od katastrofa). 2009. Terminology on disaster risk reduction [Termi- Vlada Republike Hrvatske. 2023b. Zakon o sustavu nologija u području smanjenja rizika od civilne zaštite. Poveznica. katastrofa]. Poveznica. HCPI (Hrvatski centar za potresno inženjerstvo). Svjetska banka i Europska komisija. 2021a. Bez dat. Implementacija HCPI u sustav civilne Investing in Disaster Risk Management in Europe zaštite. Poveznica. Makes Economic Sense, Background Report. Economics for Disaster Prevention and Prepared- Herak, Marijan, Davorka Herak i Mladen Živčić. ness [Ulaganje u upravljanje rizicima od katastrofa 2021. „Koji je od tri posljednja velika potresa kod u Europi ekonomski je razborito, izvješće. Zagreba bio najjači – onaj iz 1905., 1906. ili 2020. Ekonomija za sprečavanje katastrofa i godine?” Geofizika 38. Poveznica. pripravnost]. Poveznica. Holcinger, N. i Šimac, Z. 2021. Važnost nacionalnih Svjetska banka i Europska komisija. 2021b. platformi za upravljanje rizicima od katastrofa. Financial Risk and Opportunities to Build Prva Hrvatska konferencija o potresnom inženjer- Resilience in Europe [Financijski rizik i prilike za stvu. Poveznica. izgradnju otpornosti u Europi]. Poveznica. Martins, L. i Silva, V. 2021. Development of a Svjetska banka i Europska komisija. 2024. From fragility and vulnerability model for global seismic Data to Decisions. Tools for Making Smart Invest- risk analyses [Razvoj modela osjetljivosti i ments in Prevention and Preparedness in Europe oštetljivosti za analize seizmičkog rizika u svijetu]. [Od podataka do odluka. Alati za pametna Bulletin of Earthquake Engineering. ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost u Europi]. Poveznica. Overseas Development Institute, GFDRR i Svjetska banka. 2015. The Triple Dividend of Resilience: Svjetska banka i GFDRR. 2017. Ready2Respond: Realising Development Goals through the Multiple Framework for Emergency Preparedness and Benefits of Disaster Risk Management [Trostruka Response [Ready2Respond: okvir za pripravnost i korist od povećanja otpornosti: postizanje odgovor u slučaju izvanrednog događaja]. Wash- razvojnih ciljeva zahvaljujući višestrukim koris- ington, DC: Svjetska banka. Poveznica. tima upravljanja rizicima od katastrofa]. Poveznica Svjetska banka. 2021. Montenegro Ready 2 Shake Map dokumentacija. Poveznica. Respond: Emergency Preparedness and Response Assessment Diagnostic Report [Ready2Respond u Silva, V., Yepes-Estrada, C., Dabbeek, J., Martins, L., Crnoj Gori: dijagnostičko izvješće o procjeni Brzev, S. 2018. GED4ALL – Global Exposure pripravnosti i odgovora u slučaju izvanrednog Database for Multi-Hazard Risk Analysis – Multi- događaja]. Washington, DC: Svjetska banka. Hazard Exposure Taxonomy, GEM Technical Report Poveznica. 2018-01, GEM Foundation [GED4ALL – Globalna baza podataka o izloženosti za analize rizika od Svjetska banka. 2025. (još neobjavljeno). Croatia’s višestrukih opasnosti, Tehničko izvješće o GEM-u regulatory framework for seismic resilience. 2018-01, Zaklada za GEM]. Knowledge Notes on Select Topics [Regulatorni okvir za seizmičku otpornost u Republici UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj). Hrvatskoj. Saznanja o odabranim temama]. 2016. Risk-Proofing the Western Balkans: Empow- ering People to Prevent Disasters. Human Svjetska banka. 2025a. Seizmička otpornost: Development Report [Zaštita zapadnog Balkana iskustva i naučene lekcije iz Japana. Saznanja o od budućih rizika: jačanje uloge građana u odabranim temama. Poveznica. sprečavanju katastrofa. Izvješće o ljudskom razvoju]. 67 PRILOG 1. BIBLIOGRAFIJA Svjetska banka. 2025b. Financiranje i osiguranje As part of the application of a Portfolio-Level rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj: anali- Assessment of Emergency Response-Related tička podloga. Saznanja o odabranim temama. Assets, the following data was sought during the Poveznica. collection step. Svjetska banka. Bez dat. „Centar za upravljanje rizicima od katastrofa u Tokiju.” Poveznica. 68 PRILOG 1. BIBLIOGRAFIJA PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE As part of the application of a Portfolio-Level Assessment of Emergency Response-Re- lated Assets, the following data was sought during the collection step. 69 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Information on building Characteristic name of the building Područni ured Susedgrad Address Sigetje 2 City Zagreb County City of Zagreb Remarks and comments on possible problems related Text to the address ☐ National/County Center 112 ☐ County firefighting station 193 The premises/building for which the form is being filled out ☐ Public firefighting station of the City of Zagreb ☐ Civil Protection Headquarters of the City of Zagreb ☐ Administration ☐ Garage ☐ Stock ☐ Classroom Category of the building ☐ Gym ☐ Polygon Name and surname of the person filling out the Text questionnaire E-mail address of the person filling out the Text questionnaire Name and surname of the responsible person of the Text center/station/headquarters for which the questionnaire is being filled out Year of construction/reconstruction/legalization of the building ☐ Exact year of construction _______ ☐ Construction year interval ☐ >2010 ☐ 1982-2009 ☐ 1965-1981 ☐1945-1964 ☐ 1919-1944 ☐ 1880-1918 ☐ 19th century (<1880) Enter the year/period of construction ☐ 18th century ☐ 17th century ☐ 16th century ☐ 15th century ☐14th century ☐ 13th century ☐ 12th century ☐ 5.-11. para. ☐ 1.-4. para. ☐ Unknown year of construction ☐ Unknown ☐ The exact year of the project is known:_______ Enter the year the building was designed ☐ The data is not available ☐ Not applicable Upload the existing documentation related to the Attachment design and construction of the building ☐ YES, the whole building ☐ YES, a part of the building has been changed or upgraded (for example, the building has been constructed in larger dimensions, a floor has been upgraded, an annex has been Is the building in the process of dealing with illegally added to the building, etc.) constructed buildings ☐ YES, a small part of the building is illegal (for example, the balcony is closed, roof heights are changed, etc.) 70 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE ☐ NOT Is the building in the process of dealing with illegally constructed buildings ☐ Unknown Upload the documentation related to the process of Attachment dealing with illegally constructed buildings ☐ Exact year of reconstruction _______ ☐ Reconstruction year interval Enter the year/period of building reconstruction ☐ >2010 ☐ 1982-2009 ☐ 1965-1981 ☐ <1964 ☐ Unknown year of reconstruction ☐ There was no reconstruction Upload the existing documentation related to the Attachment reconstruction of the building Upload any other documentation you think can help Attachment describe characteristics of the building Purpose/occupancy/ownership of the building ☐ Residential ☐ Residential, unknown type ☐ One residential unit (various sizes of residential units, from small family houses to castles) ☐ Multiple units, unknown type ☐ 2 residential units ☐ 3-4 residential units ☐ 5-9 residential units ☐ 10-19 residential units ☐ 20-49 residential units ☐ 50+ residential units ☐ Buildings for temporary residence - holiday home, cottage, apartments ☐ Institutional accommodation - home for children ☐ Institutional accommodation - Pupil or student dormitory (this also includes student pavilions of the Category of building purpose ☐ Military or Police Academy and similar ☐ Institutional accommodation - Home for the elderly ☐ Institutional accommodation - Care for people with disabilities ☐ Institutional accommodation - Care for victims of violence ☐ Institutional accommodation - Care for the homeless ☐ Institutional accommodation - Care for addicts ☐ Mobile home ☐ Business and public ☐ Business and public, unknown type ☐ Stores ☐ Shopping centers and warehouses ☐ Offices, services 71 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE ☐ Offices, services ☐ Buildings for health purposes - Health center ☐ Clinics ☐ Hospital ☐ Clinical hospital center ☐ Clinical hospital ☐ Clinic ☐ Polyclinic ☐ Special hospital Health center ☐ Health institute/institute ☐ Pharmacies ☐ Entertainment center - restaurants, bars, cafes ☐ Public building ☐ Covered parking garage ☐ Bus station ☐ Railway station ☐ Airport ☐ Recreation and relaxation ☐ Museums, galleries, archives ☐ Libraries, reading rooms ☐ Mixed use ☐ Mixed, unknown type Category of ☐ Mostly residential and commercial building purpose ☐ Mostly commercial and residential ☐ Mostly commercial and industrial ☐ Mostly residential and industrial ☐ Mostly industrial and commercial ☐ Mostly industrial and residential ☐ Industrial ☐ Industrial, unknown type ☐ Heavy industrial ☐ Light industrial ☐ Agricultural ☐ Agriculture, unknown type ☐ Produce storage ☐ Animal shelter ☐ Agricultural processing ☐ Assembly ☐ Assembly, unknown type ☐ Religious gathering ☐ Arena ☐ Cinema or concert hall ☐ Other gatherings (clubs, premises of political parties, associations, societies, etc.) 72 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE ☐ Theatre ☐ Administrative ☐ Administrative, unknown type ☐ Public administration, generally ☐ Center for social welfare ☐ Employment agency or pension insurance agency ☐ Public administration, emergency service - emergency medical assistance institute ☐ Public administration, emergency service - Fire station Category of building purpose ☐ Public administration, emergency service – Police station ☐ Public administration, emergency service – HGSS ☐ Educational ☐ Educational, unknown type ☐ Kindergartens ☐ Elementary school ☐ High school ☐ Higher school/faculty, offices and/or lecture halls ☐ Higher school/faculty, buildings with research areas and/or laboratories ☐ Other types of purposes Ownership ☐ Private ☐ Public (owned by the state or city/municipality) ☐ Mixed ☐ Religious community ☐ Other ☐ In return ☐ Unknown Occupancy of the ☐ >65% of the building is used building ☐ 30%-65% of the building is used ☐ <30% of the building is used ☐ Not in use (for example, built but not in use) ☐ Unfinished (for example, the construction process was interrupted) ☐ Abandoned (for example, after the war) ☐ Not applicable ☐ Poor construction condition/insufficient maintenance Building condition/ maintenance ☐ Moderately good structural condition/partially maintained ☐ Good condition of construction/maintenance 73 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Number of storeys and basic dimensions Enter the number of storeys including the ground floor: Number of storeys above ground ________________ Average storey height in cm ________________ Number of storeys below ground ________________ Height of the ground floor measured from the level of the surrounding ground immediately next to the ________________ building in cm Lateral Load-Resisting System ☐ The type of material is unknown ☐ Masonry (usually brick/stone and mortar masonry)* ☐ Masonry, confined (walls with vertical/horizontal RC elements)* Type of the load-resisting system ☐ Concrete, reinforced ☐ Concrete, unreinforced ☐ Concrete, unknown reinforcement existence ☐ Steel ☐ Wood ☐ Other material Are there reinforced concrete columns at the corners of the walls ☐ YES, at all the floors ☐ YES, at ground floor only If selected Masonry or Masonry confined: ☐ YES, only at the floors above the ground floor Are there reinforced concrete ring beam at the top of each floor ☐ YES ☐ NO ☐ Unknown Thickness of the external load-bearing walls in cm ________________ Thickness of the internal load-bearing walls in cm ________________ ☐ Solid brick ☐ Hollow brick ☐ Concrete Material of non-load bearing (partition) walls ☐ Plasterboard Load-bearing construction of ☐ Other below storeys the ground and ☐ Unknown ☐ Not applicable properties of the foundation ☐ There are no underground floors or unknown ☐ Reinforced concrete walls Material of the underground floor load-bearing system ☐ Poorly reinforced or unreinforced concrete (if underground floor exists) ☐ Concrete blocks ☐ Masonry, bricks ☐ Stonewall ☐ Mixed ☐ Other ☐ Not applicable ☐ Unknown ☐ Footings ☐ Wall footings ☐ Slab Type of structure foundation ☐ Pilons ☐ Other ☐ Unknown ☐ Reinforced concrete ☐ Unreinforced concrete Material of foundation ☐ Brick ☐ Stone ☐ Other Floor system ☐ Material of floor system, unknown Floor system material ☐ One-story building (no floor system) 74 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE ☐ Wood ☐Concrete / Reinforced concrete ☐ Metal Floor system material ☐ Masonry ☐ Earthen ☐ Other materials ☐ There is no basement ☐ Unknown ☐ Vaults/arches without steel ties ☐ Vaults/arches with steel ties ☐ Prussian vault/cap ☐ Floor system material above the underground floor Wooden beams ☐ Ribbed ceiling ☐ Semi-prefabricated floor system (for example "fert", white ceiling and similar) ☐ Reinforced concrete slab ☐ Mixed (in floor plan or in height) ☐ Other Roof ☐ Unknown shape ☐ Flat ☐ Pitched (with gables) ☐ Four- pitched Roof shape ☐ Pitched with dormers (e.g. roof houses) ☐ Monopitched ☐ Complex regular ☐ Complex irregular ☐ Other shapes ☐ There is no attic floor ☐ Yes, attic If YES, floor on one level (open) ☐ Inhabited ☐ Uninhabited Is there an attic floor? ☐ Yes, two- level attic floor (separated by a floor system) Height of the attic wall in cm _______ Height of the roof structure system from the attic floor _______ to the ridge in cm ☐ The material of the roof structure is unknown Material of the roof system ☐ Masonry ☐ Earthen ☐ Concrete ☐ Metal or steel ☐ Wooden ☐ Textile ☐ Other material ☐ Unknown roof covering ☐ Concrete or RC slab without additional layers ☐ Tiles made of clay or concrete ☐ Fibre cement or metal panels ☐ Membrane (bituminous or synthetic rubber sheets, asphalt, Roof covering etc.) ☐ Slate ☐ Stone slab ☐ Metal or asbestos sheets ☐ Wooden and asphalt shingles ☐ Vegetative ☐ Earthen ☐ Solar panels only ☐ Tensile membrane or fabric roof ☐ Roof covering, other 75 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Building position within the block/Floor plan/ Area of the building ☐ Detached building ☐ Building at the end of a row (adjacent to one building).* Building has one adjacent building or building at the end of a row. ☐ Building within a row (adjacent to two buildings).* A building within a row adjacent to two buildings or on two opposite sides. Location of building whiting the block ☐ Building within a row (adjacent to three buildings).* ☐ Corner building.* Corner building adjacent to two buildings (on adjacent sides). ☐ Position within the block, unknown ☐ Not applicable ☐ Next to a taller building ☐ Next to a shorter building ☐ Next to taller buildings ☐ Next to shorter buildings If the previous answer is *, describe the interaction with adjacent building(s) ☐ Next to taller and shorter buildings ☐ Seismically dilated from adjacent buildings (separated from adjacent buildings, usually the walls are spaced - for example 5 cm) ☐ Unknown ground plan ☐ Square, solid ☐ Square with interior opening (e.g., atrium) ☐ Rectangular, solid ☐ Rectangular with opening ☐ L shape ☐ T shape ☐ U shape ☐ E shape ☐ F shape ☐ A shape ☐ B shape ☐ Curved, solid (e.g., circular, elliptical) Shape of the building plan ☐ Circular with opening ☐ Triangular shape, solid ☐ Triangular shape with opening ☐ H shape ☐ S shape ☐ X shape ☐ Y shape ☐ Irregular floor plan shape ☐ Not applicable Total area of the ground floor of the building (area of __________ all rooms on the ground floor) [m2] Total area of the building (including all floors) [m2] __________ Structural Irregularity Regular or irregular: If the building has a uniform arrangement of walls in the floor plan and there are no significant changes in height, ☐ Unknown structural irregularity ☐ Regular structure it can be considered regular. Irregular constructions have, for example, "soft floor" (see picture), recessed floors, a ☐ Irregular structure ☐ Not applicable change in the type of construction (brick/concrete) in height, walls concentrated in only one part of the building, changes in the height of the building, short columns, and the like. 76 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Does the building have a "soft storey" (see picture and For example, one floor (for example, the ground floor) is higher description) than the others (by more than approx. 15% of the floors below/ above) and/or weaker than the others (for example, it has approx. 30% less columns/walls). This irregularity is common in cases where the ground floor is used for bars, parking lots and the like (e.g. Ilica street). ☐ Yes ☐ No Energy efficiency of the building Does the building have an energy certificate? ☐ Yes ☐ No If yes, class of energy certificate 1: ☐ A+ ☐ A ☐ B ☐ C ☐ D ☐ E ☐F ☐G If there is an energy certificate 2, which class is? ☐ A+ ☐ A ☐ B ☐ C ☐ D ☐ E ☐F ☐G Type of thermal insulation that covers most of the ☐ There is no thermal insulation ☐ Thermal plaster* exterior walls of the building. ☐ Expanded polystyrene - Styrofoam (EPS) * ☐ Extruded polystyrene - Styrodur (XPS) * ☐ Mineral wool* ☐ The building has thermal insulation only on a smaller part. * ☐ Lime-cement plaster* ☐ Other ☐ Not applicable Thermal insulation thickness [cm]* __________ Fire protection of the building Number of external staircases (mostly located outside the floor plan (envelope) of the building, often with a different supporting system. If there are no external __________ stairs, enter the value 0) Number of interior staircases (mainly located within the floor plan of the building, and if there are no internal staircases, enter the value 0) __________ ☐ one-flight ☐ two-flight ☐ three-flight ☐ circular Predominant type of staircase? ☐ other ☐ Not applicable ☐ Reinforced concrete ☐ Wooden ☐ Steel Structure type of the staircases: ☐ Unknown ☐ Not applicable ☐ YES, the elevator is located close to the center of the building (centrally placed)* ☐ YES, the elevator is offset in plan from the center of the building (it is placed eccentrically)* Is there an elevator in the building? ☐ YES, outside the building, placed outside the floor plan of the building (on the envelope)* ☐ YES, there are multiple lifts* ☐ NO ☐ Unknown ☐ Not applicable 77 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Is the lift adapted to people with disabilities and ☐ Yes ☐ No reduced mobility? ☐ The elevator is located inside load-bearing walls (for example, reinforced concrete core) ☐ The elevator is located inside the partition walls Define the relation of the elevator structural system to the main structural system of the building. ☐ The elevator is located inside a special structure (independent to the main building structure) ☐ Unknown ☐ Not applicable ☐ YES, the garage is part of the building structure ☐ YES, an underground garage with another load-bearing (structural) system Is there a garage in the building? ☐ YES, shared underground garage for multiple buildings ☐ NO, the garage is in a separate construction next to the building there is no garage ☐ Other ☐ Not applicable Are there an access from the public street to the ☐ Yes ☐ No ☐ Unknown ☐ Not applicable building - "firefighter route"? Are there firefighter accesses (space around the ☐ Yes ☐ No ☐ Unknown ☐ Not applicable building that allows access for fire vehicles to openings/walls)? Is the building equipped with appropriate firefighting ☐ Yes ☐ Partially equipped ☐ No equipment? For example, a firefighter hose, axe, fire extinguisher, fire alarm system? Approaching paths and accesses to the building Number of access points to the building that can be __________ accessed by vehicle? Length [cm] _________ What are the maximum dimensions (size) of the Width [cm] _________ vehicle that can access the building? Height [cm] _________ Does the center/station/headquarters for which the ☐ Yes ☐ No ☐ Unknown ☐ Not applicable form is being filled out share the same access road to the building with another institution/service? Installations ☐ Yes ☐ No Do you have a functional generator as an alternative source of electricity? If YES, what amount of fuel for the generator is __________ currently at the location? Enter the quantity in liters Are there gas installations in the building in question? ☐ Yes ☐ No If YES, describe the location of the main valve (central place to turn off the gas when emergency services intervene in the building) Upload ("upload") scan/photos of blueprints/sketches Attachment of main installation locations 78 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Functionality of centers 112/193/civil protection headquarters What is the total number of currently systematized/ __________ employed users of the center/headquarters? Specify the number of work shifts in one day __________ Number of employees per shift? __________ Enter the average number of employees per work shift Number of employees per shift __________ Number of calls to the center/headquarters per one __________ year Does the center/headquarters have equipment for ☐ Yes ☐ No recording conversations and telecommunications? Is it possible to organize the work of an alternate ☐ Yes ☐ No center (space and equipment)? Does the center/headquarters have a permanent IP ☐ Yes ☐ No address? Does the center/headquarters have a backup Internet ☐ Yes ☐ No communication option? Does the center/headquarters have two independent ☐ Yes ☐ No telecommunication lines (one for emergency reporting and one business line)? What is the total gross area [m2] of the space in which __________ the 112 center /193 center / headquarters of the CP is located? ☐ Basement ☐ Ground floor ☐ At one floor ☐ At several floors At which floor/floor is the operation center 112/193/ city headquarters CP located? ☐ Yes ☐ No ☐ Unknown Does the building have secured/adapted access for people with disabilities or reduced mobility? Does the space have natural lighting? ☐ Yes ☐ No ☐ Yes, in all rooms ☐ Yes, in most rooms Is artificial lighting of 300 lux provided in the premises? ☐ In most rooms not secured ☐ No Can the windows be opened? ☐ Yes ☐ No Do the windows have appropriate curtains/shutters ☐ Yes ☐ No that can prevent sunlight from entering and reflecting on the screen if necessary? Is the space exposed to excessive noise (higher than 60 ☐ Yes ☐ No dBa) that interferes with work in the space? Does the space have a functional type of heating or ☐ Yes ☐ No cooling that ensures that the temperature in the space can be adjusted to a value of 20 to 25 °C? What type of f heating system is used to heat the ☐ Gas central heating ☐ Central heating ☐ Something else rooms in the building? ☐ Yes, for all workers ☐ Yes, for most workers Is 10 m3 of air space or 2 m2 of free floor area provided for each worker? ☐ Not insured for most workers ☐ No Does the building have an evacuation route and is that ☐ Yes ☐ No route marked and clearly visible in the building itself? 79 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE Does the building have an evacuation route and is that ☐ Yes ☐ No route marked and clearly visible in the building itself? Are devices that generate high temperatures (e.g. ☐ Yes ☐ No servers) isolated or specially protected in relation to the work area? Is there a separate area in the building for W/M toilets ☐ Yes ☐ No with cold and hot water and heating? Is there a separate area in the building for W/M ☐ Yes ☐ No bathrooms with showers with cold and hot water and heating? Is there a separate area in the building for W/M ☐ Yes ☐ No changing rooms? Is there a separate space in the building for rooms for ☐ Yes ☐ No taking meals? Is there in the building a separate space for rooms for ☐ Yes ☐ No resting? Is there in the building a room for providing first aid? ☐ Yes ☐ No Are all the above-mentioned rooms adapted for use by ☐ Yes ☐ No people with disabilities and reduced mobility? Upload ("upload") scan/photos of blueprints/sketches Attachment of main installation locations Functionality of firefighting stations in the City of Zagreb Do the garage parking spaces for fire trucks in this fire ☐ Yes ☐ No ☐ Not applicable station building have an entrance on one side and an exit on the other side or do you enter and exit on the same side? ☐ Enter the number of parking spaces in the garage (a place for parking a fire engine that is directly accessible from the outside How many garage parking spaces do you have for fire and contains all the equipment that must be located next to the trucks in this fire station building? parked vehicle ready for intervention). ____________________ ☐ Not applicable ☐ Enter vehicle dimensions: What is the maximum vehicle dimensions (length x width x height) that can be parked in a garage space in ____________________ this fire station building? ☐ Not applicable Are the garage parking spaces for firefighting vehicle ☐ Yes ☐ No ☐ Not applicable in this fire station building equipped with a modern smoke extraction system? ☐ Double door What type of door is installed at the entrance to or exit from the garage parking spaces for firefighting vehicle ☐ Roller door in this fire station building? ☐ Hinged door Does this fire station building have a dedicated ☐ Yes ☐ No ☐ Not applicable equipment storage area? Does this fire station building have a dedicated ☐ Yes ☐ No ☐ Not applicable equipment maintenance area? 80 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE ☐ Yes Does this fire station building have space and equipment for firefighting and rescue training? (tower, If YES, indicate what equipment the fire station area has: Text labyrinth, polygon, etc.)? ☐ No ☐ Not applicable Is there in the area covered by the unit a training ☐ Yes ☐ No center/exercise field with all the necessary elements? Does this fire station building have a dedicated ☐ Yes ☐ No ☐ Not applicable communication or dispatch room ? Does the dispatch center have equipment for ☐ Yes ☐ No recording conversations and telecommunications? Is it possible to organize the work of a reserve dispatch ☐ Yes ☐ No center (space and equipment)? Does the dispatch center have a permanent IP ☐ Yes ☐ No address? Does the dispatch center have two independent ☐ Yes ☐ No telephone lines (one for emergency reporting connection and one business line)? Enter the time in minutes During the time of increased traffic load (traffic congestion), what is the maximum time required for the intervention service to arrive at the farthest point of the area for which this unit is responsible ? __________ ☐ Yes ☐ No Does the fire department cover its area of operation If not, can you estimate how many facilities are missing for the within 15 minutes? coverage to be equal to the legal requirement? Enter the number of necessary units __________ Enter the time in minutes What is the estimated average time needed from a call for help to intervention arrival of the intervention vehicle within the area for which the fire department is responsible? __________ Enter the time in minutes What is the average time required from the call for help to the vehicle leaving the station? __________ ☐ Yes If YES, what is the total capacity of the fuel tank in liters? Does the fire station have a fuel tank (petrol/diesel)? ___________________ ☐ No Are sleeping areas separated from other work areas ☐ Yes ☐ No where work activities take place in the fire station? ☐ Dormitory What type of dormitories does the fire station have? ☐ Semi-private dormitory (2-6 beds per room) ☐ Private dormitory 81 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE How many total female showers are there in the fire station building? __________ How many male shower rooms are there in total in the fire station building? __________ Enter the number of laundry rooms How much is the laundry room in the fire station building in total? _________________ ☐ Yes Is there a fully equipped kitchen in the building of the fire station (e.g. oven, stove, sink, refrigerator, freezer, ☐ Partially microwave, and cooking and eating utensils)? ☐ No Does the station building contain a meeting room that ☐ Yes ☐ No is separate from other work areas? Does the station building contain a well-equipped ☐ Yes ☐ No exercise room (fitness)? Does the station have the capacity to function as an ☐ Yes ☐ No ☐ Do not know alternative crisis management center (crisis headquarters)? Is the fire station located in the same building or in the ☐ Yes ☐ No immediate vicinity of the police station and/or civil protection office? Is the fire station located in the immediate vicinity of ☐ Yes ☐ No the ambulance? 82 PRILOG 2. DODATNE INFORMACIJE