Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva Pregled © 2021 Međunarodna banka za obnovu i razvoj / Svjetska banka 1818 H Street NW Washington DC 20433 Telefon: 202-473-1000 Internet: www.worldbank.org Ovaj dokument izradili su djelatnici Svjetske banke uz do- Zahvale prinose vanjskih suradnika. Nalazi, tumačenja i zaključci koji su ovdje izneseni ne odražavaju nužno stajališta Svjetske Ovo izvješće izradio je tim Svjetske banke koji su činili Ana banke, njezina Odbora izvršnih direktora ili država koje oni Budimir, Matthew C. Martin, Helly D. Mehta, Andrea Sitarova predstavljaju. i Iva Tomić, pod vodstvom Maura Testaverdea i Daniela Gar- rotea Sancheza. Izvješće je rezultat bilateralnih savjetovanja Svjetska banka ne jamči točnost podataka uključenih u ovaj i radionica održanih u Republici Hrvatskoj tijekom kojih je dokument. Granice, boje, denominacije i druge informacije tim prikupio povratne informacije i relevantne podatke od prikazane na bilo kojoj karti u ovom dokumentu ne impli- predstavnika državnih tijela, razvojnih partnera, međunar- ciraju nikakav stav Svjetske banke u pogledu statusa nekog odnih donatora, akademske zajednice, organizacija civilnog državnog područja ili potvrdu ili prihvaćanje takvih granica. društva i ključnih sektorskih stručnjaka. Prava i odobrenja Tim zahvaljuje na izvrsnoj suradnji i dijalogu dužnosnicima i stručnim timovima iz Ministarstva rada, mirovinskog sus- Materijal u ovom dokumentu zaštićen je autorskim pravom. tava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva demografije i Budući da Svjetska banka potiče dijeljenje svojeg znanja, ovaj useljeništva, Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Zagre- se dokument može u cijelosti ili djelomično reproducirati u ba, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Središnjeg državnog nekomercijalne svrhe dok god se navodi potpuno upućivanje. ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sve upite u pogledu prava i licenci, uključujući dopunska prava, potrebno je uputiti na adresu: World Bank Publica- Tim iskreno zahvaljuje svim dionicima na uloženom vremenu, tions, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washing- pruženim informacijama i vrijednim komentarima, osobito ton, DC 20433, USA; faks: 202-522-2625; email: pubrights@ kolegama iz Međunarodne organizacije za migracije, Hrvat- worldbank.org. ske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za mirovne Oblikovanje i prijelom: Kuna zlatica, www.kunazlatica.hr studije, udruge Non-Resident Nepali Association i Are you Syrious te agencije AB Support. Slike na naslovnici, sa lijeve na desnu stranu: © hxyume / iStock Tim cijeni potporu i smjernice koje su pružili Jehan Arulpra- © PeopleImages / iStock gasam (direktor Ureda za Hrvatsku) i Paolo Belli (direktor © Aleksandar Malivuk / Shutterstock Sektora socijalne zaštite i zapošljavanja za Europu i središnju © GBJSTOCK / Shutterstock Aziju). Tijekom izrade izvješća timu su vrijedne komentare i © alvarez / iStock korisne materijale dostavili i Pablo Acosta, Josip Funda, Har- © Alessandro Biascioli / iStock ry Moroz, Dhushyanth Raju, Indhira Santos, Ana Simundža © Tran Van Quyet / iStock i Nithin Umapathi iz Svjetske banke. © SrdjanPav / iStock © Darren Baker / Shutterstock Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 2 Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva Hrvatska se nalazi na demografskoj prekretnici. U kontekstu starenja i sman- jenja broja stanovnika Hrvatska prestaje biti zemlja iseljavanja te postaje zemlja koja se sve više oslanja na strane radnike, što uvelike utječe na njezino gospodarstvo i društvo. Iako se nedavnim reformama poboljšala struktura upravljanja migracijama, i dalje postoje veliki izazovi u odabiru, zapošljavanju i integraciji stranih radnika. Ovaj je dokument sažetak izvješća „Croatia Migra- tion Report: Leveraging Immigration for Development” [Izvješće o migracija- ma za Hrvatsku: doprinos stranih radnika razvoju gospodarstva] za 2025., u kojem se ocjenjuje hrvatski migracijski sustav i predlažu strateške mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao pozitivan učinak zapošljavanja stranih radnika i otklonili ključni izazovi u hrvatskom gospodarstvu. Nedostatak radne snage posljedica je demografskih izazova Hrvatska se suočava s velikim demografskim izazovima, kao područja. Ako se sadašnji trendovi nastave, očekuje se da što su kontinuirano smanjenje i brzo starenje stanovništva. će se u sljedećih trideset godina broj stanovnika dodatno U proteklom desetljeću Hrvatska je izgubila zabrinjavajućih smanjiti za 19,1 %. Demografski pad još je izraženiji zbog 400.000 stanovnika (slika 1.a), čime se nalazi među pet na- brzog starenja stanovništva. Udio starijih, odnosno osoba u jpogođenijih zemalja u Europskoj uniji. Posljedica je to sve dobi od 65 i više godina, skočio je sa 17,9 % u 2012. na 22,5 % niže stope nataliteta i kontinuiranog neto odljeva stanovnika samo deset godina poslije, a prema prognozama do 2050. koji osobito pogađaju ruralna i gospodarski slabije razvijena mogao bi dosegnuti i 30 %. Slika 1.: Kretanje stanovništva u Hrvatskoj a. Promjena broja stanovnika po desetljeću Radno sposobno stanovništvo i koeficijent dobne b.  ovisnosti % working population Old-age dependency ratio (rhs) 100.000 100.000 68% 0,68 0,38 38% 0 0,36 36% 0 67% 0,67 0,34 34% -100.000 -100.000 65% 0,66 32% 0,32 -200.000 30% -200.000 64% 0,65 0,3 Percent 28% -300.000 63% 0,64 0,28 26% -300.000 0,26 -400.000 0,63 24% -400.000 62% 0,24 22% 0,62 -500.000 61% 0,22 20% -500.000 2002-1992 2012-2002 2022-2012 2001 2003 2005 2007 2009 2011 2013 2015 2017 2019 2021 2002-1992 2012-2002 2022-2012 0,61 0,2 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 Natural change PRIRODNO of population KRETANJE STANOVNIŠTVA % ZAPOSLENOG STANOVNIŠTVA Net migration NETO MIGRACIJA KOEFICIJENT DOBNE OVISNOSTI STARIJIH (DESNO) Total population UKUPNO KRETANJEchange STANOVNIŠTVA Izvor: baza podataka Eurostata, Europska komisija. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 3 Te su demografske promjene stvorile dosad nezabilježen Moguće je da će Hrvatskoj do 2035. godine trebati više od pritisak na hrvatsko tržište rada u obliku sve većeg manj- 300.000 radnika. Potaknuta gospodarskim rastom, potražn- ka radnika i vještina. Omjer slobodnih radnih mjesta i reg- ja za radnom snagom nastavit će rasti idućih godina, iako istriranih nezaposlenih u proteklom se desetljeću naglo umjerenom dinamikom. Na temelju projekcija gospodar- smanjio, što upućuje na kontinuirano zatezanje na tržištu ske aktivnosti procjenjuje se da će se u razdoblju od 2022. rada. Od 2016. broj slobodnih radnih mjesta neprekidno je do 2035. broj novih radnih mjesta blago povećati za oko bio veći od broja raspoloživih nezaposlenih osoba (slika 2.), 36.000.3 S druge strane, uzimajući u obzir prirodno kretanje zbog čega su brojna poduzeća teško pronalazila ključne stanovništva, u projekcijama ponude radne snage za isto zaposlenike. Nedavne ankete pokazuju da hrvatska poduzeća razdoblje procjenjuje se da će se ona svake godine prosječno radna mjesta popunjavanju 50 % teže od sličnih poduzeća smanjivati za oko jedan posto4, što će do 2035. dovesti do u srednjoj i istočnoj Europi.1 Situacija je posebno teška u kumulativnog smanjenja broja radnika od 291.000. Ako se određenim sektorima kao što su građevinski i ugostiteljski, javne politike ne promijene u sljedećih deset godina, Hrvat- koji bilježe najveći broj nepopunjenih radnih mjesta, ali i ska bi se zbog toga mogla suočiti s dodatnim manjkom od strateškim, kao što su zdravstvo i istraživanje. Poduzećima je 327.000 radnika (slika 3.). sve teže pronaći zaposlenike s općim digitalnim vještinama.2 Područja s visokim stopama iseljavanja, osobito Panonska Hrvatska, bilježe najveće smanjenje omjera zaposlenih oso- ba i slobodnih radnih mjesta (slika 2.). To pokazuje koliko je iseljavanje, osobito visokokvalificiranih radnika, povezano s nedostatkom radne snage i vještina. Slika 2.: Omjer registriranih nezaposlenih osoba i Slika 3.: Projekcije promjena ponude i potražnje radne slobodnih radnih mjesta snage u Hrvatskoj (2022. – 2035.) 100 Thousands 4,5 4,0 50 Manjak 3,5 0 od 3,0 - 50 327.000 2,5 - 100 radnika 2,0 - 150 1,5 - 200 1,0 - 250 0,5 - 300 0,0 - 350 Supply Ponuda Demand Potražnja 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2023Q3 2020 2021 2022 HRVATSKA Croatia Izvor: vlastita analiza na temelju podataka UN DESA-e (2024) i CEDEFOP-a (2023). NUTS3 High REGIJE S VISOKIM emigration NUTS3 regions ISELJAVANJA STOPAMA Low emigration NUTS3 NUTS3 REGIJE S NISKIM regionsISELJAVANJA STOPAMA Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) (2004. – 2023.) 3 CEDEFOP (2023). Projekcije na temelju povijesne elastičnosti zapošljavanja u odnosu na rast BDP-a (0,2) u razvijenim ekonomijama (ILO, OECD i Svjetska banka, 2015) te s obzirom na očekivani dugoročni gospodarski rast u Hrvatskoj tijekom 2030-ih (1,7 % po stanovniku ili 1,1 % u apsolutnom smislu, Svjetska banka, 2022b), upućuju na nešto veće kumulativne brojke, odnosno 65.000 neto dodatnih radnih mjesta od 2022. do 2035. 1 Europska komisija (2023). 2 Svjetska banka (2022a). 4 UN DESA (2024). Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 4 Zapošljavanje stranih radnika kao moguće rješenje za nedostatak vještina Demografski izazovi mogu se savladati na različite načine. Slika 4.: Imigranti u Hrvatskoj U Strategiji demografske revitalizacije Republike Hrvatske a. Prvi put izdane dozvole za rad po stanovniku do 2033. utvrđeni su ključni prioriteti. Jedan je usmjeren na stvaranje poticajnog okruženja za obitelji i mlade kako bi se Malta povećale stope nataliteta i sudjelovanje na tržištu rada. Tre- Hrvatska Cipar nutačno postoji neiskorištena radna snaga u skupinama kao Litva što su žene, mladi i stariji, koji rade manje od svojih europskih Poljska Slovenija kolega (Svjetska banka, 2024). Cilj je Strategije do 2033. i Mađarska smanjiti odljev stanovnika i poticati povratak dijela dijaspore Portugal te njihovih potomaka. Međutim, neke od tih politika, ako i Luksemburg Irska budu uspješne, imat će učinak tek nakon dužeg vremena i Slovačka neće biti dovoljne za popunjavanje velikoga prognoziranog Finska Španjolska nedostatka radne snage. Danska Rumunjska Latvija Hrvatska se sve više okreće zapošljavanju stranih radnika Švedska kao odgovoru na probleme s radnom snagom. Imigranti čine Nizozemska Estonija 12,7 % stanovništva iako su mnogi od njih davno doselili iz Češka susjednih zemalja te su već stekli hrvatsko državljanstvo. Grčka Posljednjih godina zabilježen je nagli rast broja stranih rad- Njemačka Bugarska nika, pri čemu se godišnji broj prvi put izdanih dozvola za rad Francuska strancima povećao s manje od 10.000 do 2016. na gotovo Austrija 2013 2023 Belgija 80.000 u 2023. Promatrano po stanovniku, Hrvatska se, kao Italija zemlja koja je bila jedna od pet država članica EU-a s na- 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 jnižom stopom prvi put izdanih dozvola za rad migrantima do radne dozvole na 1.000 stanovnika trenutka pridruživanja EU-u, sada nalazi na drugom mjestu (slika 4.a). Znatno se povećao i broj izbjeglica, dosegnuvši b. Priljev i odljev stanovnika u Hrvatskoj 27.000 u 2023., uglavnom zbog raseljavanja iz Ukrajine nakon Posljednjih godina profil imigranata znatno se promijenio. 80,000 ruske invazije 2022. Te su promjene preokrenule povijesna 80.000 70,000 migracijska kretanja i prvi put dovele do pozitivnog neto mi- gracijskog salda od 2022. (slika 4.b). To znači da se u Hrvatsku 70.000 60,000 sada više useljava nego što se iz nje iseljava. 60.000 50,000 50.000 40,000 Iako su prije prevladavali radnici iz susjednih zemalja zapad- 40.000 30,000 nog Balkana, Hrvatska sada prima migrante iz različitih pod- ručja, pri čemu se najbrže povećava broj migranata iz južne i 30.000 20,000 istočne Azije, osobito iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša. 20.000 10,000 U novom valu stranih radnika prevladaju muškarci u punoj 10.000 0 snazi (slika 5.), prosječne starosti 37,3 godine. 0 Immigrants Immigrants Emigrants imigranti emigranti Emigrants Izvor: baza podataka Eurostata, Europska komisija i DZS (2024). Napomena: Imigranti su osobe koje dolaze u Hrvatsku iz inozemstva, a emigranti su osobe koje napuštaju Hrvatsku kako bi boravile u trećoj zemlji. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 5 Slika 5.: Profil imigranata u Hrvatskoj većinom 70% nisko- muškarci kvalificirani 40% 20% dozvola za ima rad izdaje se u tercijarno građevinarstvu obrazovanje 27% u ugostiteljstvu Imigranti su važni za hrvatsko gospodarstvo, budući da doprinose rješavanju problema nedostatka ključne radne snage i jačanju sustava socijalne sigurnosti. Strani radnici aktivno pridonose domaćem gospodarstvu. Općenito imaju 14% visoke stope zapošljavanja, pri čemu u nekim slučajevima nadilaze stope među Hrvatima jer je njihov pravni status često povezan sa zapošljavanjem. Imigranti su uglavnom u proizvodnji koncentrirani u sektorima s velikom potražnjom za radnom snagom, pri čemu ih više od 80 % radi u građevinarstvu, turiz- mu i ugostiteljstvu te proizvodnji. Osim što izravno pridonose tržištu rada, migranti potiču razvoj gospodarstva lokalnom potrošnjom i plaćanjem poreza. Nedavne simulacije upuću- ju na to da povećani dolazak stranih radnika ima umjerene, ali pozitivne učinke na blagostanje i za stanovnike koji nisu migranti i za Hrvatsku u cjelini (Bossavie et al.. 2024). Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 6 Veliki su izazovi povezani sa zapošljavanjem stranih radnika Dolazak sve raznolikije skupine stranih radnika može stvor- u sektorima u kojima se traže te vještine. Ta nedovoljna iti i izazove ako se njima ne upravlja dobro. Ako se stranim iskorištenost talenta i niža produktivnost dovode do slabi- radnicima ne daju potrebne informacije, bit će izloženi isko- je zarade, smanjujući tako porezne prihode za financiranje rištavanju te neće moći ostvariti svoj puni potencijal. Mnogi javnih usluga te osobnu potrošnju koja može pridonijeti dolaze bez odgovarajućih vještina, a jezične prepreke i kul- gospodarskom rastu. turne razlike mogu otežati njihovu integraciju u hrvatsko društvo. Dokazi upućuju na to da njihove vještine nisu do- Nepotpuna integracija utječe i na percepciju imigranata voljno iskorištene na tržištu rada. Dvostruko je veća vjero- u javnosti koja je posljednjih godina postala negativnija. jatnost da će u odnosu na hrvatske državljane strani radnici Smanjila se javna potpora zapošljavanju stranih radnika raditi na poslovima ispod svojih kvalifikacija5 ne samo zbog budući da ga je 2023. samo 33 % građana smatralo pozitivnim, ograničenog poznavanja jezika, nego i zbog nepotpunog što je pad s 42 % u 2021., zbog čega se Hrvatska nalazi ispod priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Imigranti se prosjeka EU-a. Taj pad događa se usporedo s ubrzanim prilje- suočavaju i s većim rizikom od siromaštva, neprimjerenih vom migranata. Stavovi se znatno razlikuju među različitim uvjeta stanovanja i kršenja radnih prava. demografskim skupinama, pri čemu stariji i slabije obrazovani stanovnici te stanovnici ruralnih područja imaju negativnija Prepreke integraciji imigranata ne utječu negativno samo stajališta. U nedavnim anketama istaknuta je rastuća zab- na njih same nego i na hrvatsko gospodarstvo. Kad imigranti rinutost zbog kulturnih razlika i integracije iako mnogi i dalje ne mogu u potpunosti iskoristiti svoje vještine i iskustvo, priznaju da su strani radnici nužni za gospodarstvo. Ako se smanjuje se produktivnost zemlje u cjelini. Na primjer, kad ne riješe problemi s integracijom imigranata, stavovi javnosti inženjer imigrant radi kao tehničar, Hrvatska propušta pri- prema njima mogli bi se pogoršati i ugroziti socijalnu koheziju. liku iskoristiti njegovo iskustvo koje je osobito cijenjeno Slika 6.: Problemi s integracijom i percepcija javnosti a. Udio radnika u nepovoljnim okolnostima b. Mišljenje javnosti o zapošljavanju stranih radnika 40% culture 2020 29,8 23,6 46,7 kulturu 35% 30% Zathe 25% 2023 39,3 22,2 38,5 For 20% 15% 2020 35,8 23,8 40,6 gospodarstvo economy Zathe 10% For 5% 2023 38,6 22,2 39,2 0% Share Udio of workers radnika kojiwith su Stopa rate Udio Overcrowding osoba Share u rizikuat of persons od occupational za prekvalificirani prenapučenosti siromaštva ili socijalne risk of poverty or 0 20 40 60 80 100 downgrading svoja radna mjesta isključenosti exclusion strani radnici domaći radnici loše neutralno dobro Izvor: baza podataka Eurostata, Europska komisija, i Europsko društveno istraživanje. 5 Prema podacima Eurostata 22,5 % stranaca u 2023. bilo je prekvalificirano za svoja radna mjesta u odnosu na 13,5 % domaćih stanovnika. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 7 Hrvatska je posljednjih godina razvila svoj imigracijski sustav Hrvatska je posljednjih desetljeća ostvarila znatan na- Hrvatski usklađeni i djelomično digitalizirani sustav izda- predak u razvoju sveobuhvatnoga imigracijskog sustava, vanja dozvola za rad postao je komparativna prednost, s posebnim naglaskom na zadovoljavanje rastućih potreba osobito u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom radne tržišta rada. Svrha je Strategije demografske revitalizacije snage. Učinkovitost sustava vidljiva je u vremenu potrebnom Republike Hrvatske do 2033. postići održiv pozitivan neto za obradu zahtjeva od dva do osam tjedana za slučajeve u migracijski saldo, što predstavlja ključnu promjenu u na- kojima nije potreban test tržišta rada, što je znatno brže od cionalnoj politici. Zakonom o strancima iz 2020. ukinut je drugih zemalja EU-a kao što su Njemačka ili Španjolska, sustav kvota te su uvedena izuzeća od testa tržišta rada za gdje to može trajati od jednog do šest mjeseci (IOM, 2024). deficitarna zanimanja i sezonske radnike. Cilj je daljnjih re- Ubrzano vrijeme obrade ključan je razlog zbog kojeg migranti formi u 2025. produljiti trajanje dozvole za rad s jedne na tri unatoč nižim plaćama sve više biraju Hrvatsku, a ne druge godine, pojednostavniti promjenu poslodavca i uvesti strože zemlje EU-a. zahtjeve za poslodavce u pogledu financijske sposobnosti, kvalifikacija radnika te omjera domaćih i stranih radnika. S Hrvatska je ostvarila određeni napredak i u poboljšanju nekoliko zemalja OECD-a, zapadnog Balkana i Turskom Hr- usluga za migrante kako bi se poboljšalo cjelokupno iskust- vatska proaktivno razvija i bilateralne aranžmane za zapošlja- vo migracije. Strani radnici s valjanom dokumentacijom imaju vanje i socijalnu sigurnost kako bi olakšala mobilnost radne puni pristup hrvatskom zdravstvenom sustavu, a migrantima snage i omogućila prenosivost beneficija za radnike migrante. koji ispunjavaju uvjete Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi različite aktivne i pasivne programe tržišta rada, uključujući pristup naknadama za nezaposlene. Država je prepoznala jezik kao ključnu prepreku učinkovitosti na radnom mjestu te je uvela inovativan program vaučera za učenje hrvatskog jezika. U okviru toga dobrovoljnog programa poslodavac treba sudjelovati s 30 % – 50 % ukupnih troškova, čime dokazuje spremnost za suradnju i potporu integraciji. Migracijski sustav treba još poboljšati Izazovi i dalje postoje u nekoliko područja koja utječu na nadzora rada agencija za zapošljavanje. Potonje stvaraju rezultate stranih radnika na tržištu rada u Hrvatskoj. Oni potencijalne rizike za migrante i utječu na raspoloživost po- uključuju: (i) nedostatke u okvirima upravljanja i nepotpunu trebnih vještina na tržištu rada. Trenutačni sustav uključuje koordinaciju među dionicima, (ii) ograničenja u procesu agencije za zapošljavanje i u Hrvatskoj i u zemlji podrijetla, odabira stranih radnika radi uvoza vještina potrebnih na tržiš- što povećava troškove za migrante te ih može prisiliti na za- tu rada, (iii) ograničeno pružanje usluga stranim radnicima što duživanje i prihvaćanje neprimjerenih radnih i životnih uvjeta. otežava njihovu integraciju i (iv) nedostatak podataka zbog kojeg se ne mogu provesti informiranije migracijske politike. Proces odabira stranih radnika može se poboljšati kako bi se dodatno uskladio s potrebama tržišta rada. Iako je Hrvatski okvir za upravljanje migracijama ima određene ne- ostvaren određeni napredak, vizija o profilima migranata dostatke. Trenutačno ne postoji krovna migracijska strategija i potrebnim kanalima za ulazak mogla bi se dalje razvijati. za koordinaciju odgovornosti između državnih i nedržavnih Izazovi uključuju i kašnjenja u odnosu na potrebe tržišta dionika. Posljedica je toga fragmentirani sustav koji nije rada, ograničene poticaje za privlačenje visokokvalificiranih dovoljno koordiniran, osobito između nacionalne i lokalne radnika i asimetriju informacija između poduzeća i radnika. razine. Uz to, Hrvatska tek treba izraditi ključne bilateralne Rezultat toga kontinuirana je neusklađenost vještina i po- sporazume s najvažnijim zemljama podrijetla stranih radnika treba na tržištu rada te ranjivost stranih radnika. kao što su Nepal, Indija i Bangladeš te razviti stroži sustav Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 8 Slika 7.: Migracijski izazovi u Hrvatskoj Podaci Integracija Nedostatno prikupljanje, i pružanje usluga prijenos i korištenje podataka Sustav podrške migrantima ne za izradu migracijskih politika odgovara na rastuće potrebe za integracijom Upravljanje Proces ○○ Nedostaci u okviru odabira upravljanja migracijama Potreba za boljim ○○ Nepotpuna koordinacija usklađivanjem radi privlačenja dionika vještina potrebnih na tržištu rada ○○ Ograničeni nadzor agencija za zapošljavanje Potpora integraciji stranih radnika i dalje je fragmentirana Slika 8.: Integracijske politike u zemljama EU-a te nedovoljno razvijena. Učenje jezika, priznavanje kvali- 100 fikacija i snalaženje u lokalnoj birokraciji ključni su izazovi, 90 osobito za osobe koje su tek došle iz geografski udaljenijih zemalja podrijetla. Ekonomski migranti u Hrvatskoj uvelike se 80 oslanjaju na potporu svojih poslodavaca. Usluge su općenito 70 fragmentirane između različitih javnih i privatnih pružatel- 60 ja te se migranti suočavaju s preprekama u pristupu tim 50 uslugama zbog nepoznavanja jezika, nepotpunih informacija i slabe digitalne pismenosti. Hrvatska općenito zaostaje za 40 indeks MIPEX (0-100) zemljama EU-a u pogledu integracijskih politika (slika 8.). To 30 može negativno utjecati na strane radnike, poslodavce i širu 20 socijalnu koheziju. 10 0 Ograničena dostupnost podataka otežava provedbu znan- MLT POL PRT NLD ESP FRA EST DNK GRC AUT ROU LVA SWE FIN CYP LTU BEL IRL CZE HUN DEU BGR HRV LUX ITA SVN SVK stveno utemeljenih politika. Podaci o sastavu i profilu mi- grantske populacije trenutačno su ograničeni. Izazovi ukl- Izvor: MIPEX (2020). Napomena: Indeks MIPEX (Indeks razvijenosti politika integracije migranata) jučuju nepostojanje detaljnih podataka o demografskoj slici temelji se na pokazateljima koji obuhvaćaju osam područja javnih politika i vještinama, fragmentiranost i ograničenu standardizaciju (mobilnost tržišta rada, spajanje obitelji, obrazovanje, političko sudjelovanje, stalni boravak, mogućnost dobivanja državljanstva, nediskriminaciju i podataka, nepotpunu interoperabilnost sustava u ministarst- zdravlje). Maksimalnih 100 bodova dodjeljuje se za politike koje zadovoljavaju vima i kašnjenje u dijeljenju informacija s lokalnim tijelima. najviše standarde jednakosti postupanja. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 9 Kreatori politika mogu dodatno ulagati u mjere zahvaljujući kojima će se bolje iskoristiti potencijalne koristi zapošljavanja stranih radnika Hrvatska može poboljšati svoje migracijske politike učeći poboljšanje okvira upravljanja, (2) bolje reguliranje agencija iz primjera dobre prakse i inovativnih modela u svijetu. Pet za zapošljavanje, (3) bolje usklađivanje procesa odabira rad- je širih područja na koja se kreatori politika mogu usmjeriti nika s potrebama gospodarstva, (4) daljnje ulaganje u pot- kako bi bolje iskoristili gospodarske i socijalne koristi dobro poru integraciji migranata i (5) bolje korištenje tehnologije i upravljanih migracija za dugoročan gospodarski razvoj: (1) podataka kako bi se poboljšao cjelokupni migracijski sustav. PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE NADLEŽNE INSTITUCIJE #1 Izrada migracijskih i Ministarstvo demografije i useljeništva, Ministarstvo unutarnjih integracijskih strategija poslova, Ministarstvo rada, s detaljnim akcijskim mirovinskog sustava, obitelji i planovima socijalne politike, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, jedinice lokalne Poboljšanje samouprave infrastrukture za upravljanje Proširenje opsega i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, migracijama obuhvata bilateralnih obitelji i socijalne politike, sporazuma o socijalnoj Ministarstvo vanjskih i sigurnosti europskih poslova, HZZ Ministarstvo rada, Razvoj programa mirovinskog sustava, osposobljavanja i mobilnosti obitelji i socijalne politike, (na primjer, Globalno Ministarstvo vanjskih i partnerstvo za vještine) europskih poslova ○○ Hrvatska može izraditi sveobuhvatnu migracijsku strategiju ○○ Kako bi ojačala formalne migracijske putove, Hrvatska u kojoj će se utvrditi prioritetni profili migranata ključni za može proširiti svoju mrežu bilateralnih i multilateralnih njezin gospodarski razvoj, zajedno s konkretnim akcijskim sporazuma o zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti s ključnim planovima, rokovima i odgovarajućim financiranjem. Ta zemljama podrijetla. Tim se sporazumima može olakša- bi strategija trebala obuhvatiti mehanizme za učinkovito ti razmjena podataka, osigurati prenosivost beneficija i privlačenje, osposobljavanje i integriranje stranih radnika te ojačati pravna zaštita mobilnih radnika. uključivati kampanje za podizanje svijesti javnosti kako bi se percepcija javnosti uskladila s nacionalnim prioritetima. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 10 ○○ Globalna partnerstva za vještine (Global Skills Partnerships, u pogledu vještina. Okvir GSP-a prirodno je usklađen s cil- GSP) osobito je obećavajući model za Hrvatsku. Taj inova- jevima Hrvatske u pogledu uspostave imigracijskog sus- tivni pristup uključuje osposobljavanje radnika u njihovim tava koji će bolje odgovoriti na potrebe tržišta rada. Kako zemljama podrijetla s naglaskom na stjecanje vještina koje bi implementirala učinkovit model GSP-a, Hrvatska može se traže i u državi pošiljateljici i u državi primateljici. GSP-ima iskoristiti svoj postojeći popis deficitarnih zanimanja, ne- se jamče uzajamne beneficije, rješavaju problemi s odlje- davne reforme strukovnog obrazovanja, postojeće odnose vom mozgova i zadovoljavaju specifične potrebe Hrvatske s državama podrijetla i različite mehanizme financiranja. PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE NADLEŽNE INSTITUCIJE #2 Uspostavljanje licenciranja i poboljšanje reguliranja agencija za zapošljavanje Poboljšanje propisa i njihove primjene na agencije Poboljšanje Ministarstvo rada, za zapošljavanje i mehanizama praćenja mirovinskog sustava, i poticaja za agencije poslodavce za zapošljavanje obitelji i socijalne politike Mehanizmi praćenja i provedbe propisa, osobito za poslodavce ○○ Hrvatska treba poboljšati izdavanje dozvola za rad te ○○ Kad je riječ o poslodavcima, Hrvatska bi trebala razvijati praćenje agencija za zapošljavanje kako bi snizila trošk- snažnije mehanizme praćenja i provedbe propisa kako ove za migrante i poboljšala njihovu pravnu zaštitu. To ukl- bi zajamčila usklađenost s radnim pravom. Da bi se to jučuje razvoj sveobuhvatne obuke za agencije, poboljšanje postiglo, potrebno je uvesti inspekcije na temelju rizika i transparentnosti poslovanja putem sustava ocjenjivanja uspostaviti ravnotežu između kazni zbog kršenja i poticaja te promicanje samoregulacije sektora putem strukovnih za usklađenost s propisima. udruženja. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 11 #3 PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE NADLEŽNE INSTITUCIJE Unaprjeđenje sustava upravljanja HZZ, Ministarstvo rada, Usklađivanje informacijama o tržištu mirovinskog sustava, rada kako bi uključivali procesa odabira prognoze potrebnih obitelji i socijalne politike stranih radnika s vještina i zanimanja potrebama tržišta rada Transparentnije i Ministarstvo jednostavnije podnošenje unutarnjih poslova, zahtjeva uz lakše praćenje HZZ ○○ Hrvatska može poboljšati svoj sustav upravljanja infor- ○○ Proces odabira mogao bi biti transparentniji kako bi i poslo- macijama o tržištu rada sveobuhvatnim prikupljanjem davci i migranti jasno razumjeli uvjete prihvatljivosti i krit- podataka, naprednom analitikom i proširenim konzultac- erije ocjenjivanja. ijama s poslodavcima i sindikatima. Uspostavom stabilnog sustava u svojim bi migracijskim politikama mogla bolje obuhvatiti projicirane nedostatke i regionalne investici- jske planove. Britanski savjetodavni odbor za migracije primjenjuje koristan model za procjenu potrebnih vještina i informiranje imigracijskih politika koje brzo odgovaraju na potrebe tržišta rada. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 12 PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE NADLEŽNE INSTITUCIJE #4 HZZ, Ministarstvo Bolje usklađivanje i znanosti, obrazovanja korištenje vještina i mladih, Ministarstvo stranih radnika vanjskih poslova, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Učinkovitije usklađivanje vještina s potrebama tržišta rada Poboljšanje pristupa Ministarstvo rada, i integracija migranata uslugama integracije mirovinskog sustava, obitelji stranih radnika na i socijalne politike, HZZ, u Hrvatskoj tržištu rada Ministarstvo unutarnjih poslova Poticanje uspostave centara za pružanje podrške Jedinice lokalne i individualnog savjetovanja samouprave na jednom mjestu ○○ Hrvatska može kvalitetnije informirati migrante tijekom ○○ Podrška migrantima u integraciji može se proširiti pružan- zapošljavanja te pružiti detaljne informacije o radnom mjes- jem sveobuhvatnih usluga kao što su orijentacijski progra- tu i uvjetima rada na njihovu materinskom jeziku. Time se mi, učenje jezika i bolji pristup programima tržišta rada. snižavaju troškovi, štite radnici i poboljšava usklađivanje Međunarodni dokazi upućuju na to da se rezultati na tržištu radnih mjesta i vještina. rada znatno poboljšavaju ako se u inicijalne programe os- posobljavanja ugrade tečajevi učenja jezika. ○○ Nužno je poboljšati sustave priznavanja stranih kvalifikacija kako bi se maksimalno povećala zapošljivost migranata i ○○ Učinkovitija pomoć mogu biti centri koji radnicima u okviru riješio problem s nedostatkom vještina. Da bi se to postiglo, individualnog savjetovanja (case management) na jednom potrebno je poboljšati suradnju sa zemljama podrijetla u mjestu nude sve potrebne informacije i usluge. Dodatnu području standarda osiguranja kvalitete. pomoć predstavljaju usluge koje se pružaju na više jezika različitim kanalima. Lokalna nadležna tijela mogu voditi aktivnosti informiranja i osmišljavanja inovativnih usluga, dok tijela na središnjoj razini mogu poticati eksperimenti- ranje, ocjenjivanje i širenje uspješnih inicijativa. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 13 #5 PREPORUKE ZA JAVNE POLITIKE NADLEŽNE INSTITUCIJE Uvođenje digitalnih Ministarstvo unutarnjih Korištenje rješenja kako bi se poslova, Ministarstvo unaprijedilo integrirano pravosuđa, uprave i digitalne podataka i tehnologije upravljanje migracijama transformacije, HZZ za učinkovitiji migracijski sustav Ministarstvo unutarnjih poslova, DZS, HZZ, Unaprjeđenje različita ministarstva prikupljanja podataka s ulogama u području migracija ○○ Poboljšano prikupljanje podataka o migrantima omogućilo ○○ Digitalizacijom upravnih postupaka mogu se pojednos- bi informiranije kreiranje politika. Centraliziranom aplik- tavniti procedure, poboljšati dostupnost usluga, unapri- acijom koja prati profile, vještine i rezultate integracije jediti koordinacija među institucijama i podržati provedba migranata optimiziralo bi se pružanje usluga u skladu s propisa. Poticanje migranata da izrade hrvatsku elektron- rastućim potrebama. Lokalna nadležna tijela mogu razviti ičku osobnu iskaznicu ključno je za lakšu digitalnu inter- posebno prilagođene sustave praćenja koji će se koristiti akciju s državom. za izradu nacionalnih okvira. ○○ Koordiniranijim upravljanjem migracijama koje se više temelji na podacima i tehnologiji Hrvatska može bolje odgovoriti na rastuće izazove na tržištu rada i demograf- ske trendove. Pogled u budućnost: važnost suradnje Budući da se Hrvatska suočava sa složenim aspektima do- Mjere javnih politika razmatrane u ovom dokumentu Hr- laska stranih radnika, kreatori politika i građani moraju pre- vatskoj mogu pomoći u uspostavi učinkovitijeg, pravedni- poznati potencijal za rast i inovacije koje različiti radnici mogu jeg i otpornijega imigracijskog sustava koji donosi koristi i donijeti. Prihvaćanjem zapošljavanja stranih radnika kao lokalnom stanovništvu i imigrantima te u postizanju njezinih važne strategije ljudskih resursa Hrvatska može odgovoriti dugoročnih razvojnih ciljeva. Za uspjeh će biti potreban na nedostatak radne snage i potaknuti održivi gospodarski kontinuiran angažman svih dionika, ali je nagrada, odnos- razvoj. no dinamičnija i uspješnija Hrvatska, toga uistinu vrijedna. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 14 Bibliografija Bossavie, L., Garrote Sánchez, D. i Makovec, M. (2024). The Journey Ahead: Supporting Successful Migration in Europe and Central Asia. Europe and Central Asia Studies. Washington, DC: Svjetska banka. CEDEFOP (2023). Cedefop Skills Forecast Database. Dostupno na: https:// www.cedefop.europa.eu/en/tools/skills-intelligence/ Europska komisija (2023). Business and Consumer Survey. Glavna uprava za ekonomske i financijske poslove (GU ECFIN). Europska komisija (2024). Baza podataka Eurostata. Dostupna na: https:// ec.europa.eu/eurostat/web/main/data/database ILO, OECD i Svjetska banka (2015). G20 Labor Markets in 2015: Strengthening the Link between Growth and Employment. Dostupno na: https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/ public/@dgreports/@dcomm/@publ/documents/publication/wcms_398025.pdf IOM (2024). Integration Challenges of Third Country Nationals in Croatian Society. MIPEX (2020). Migrant Integration Policy Index. ISBN: 978-84-92511-83-9. UN DESA (2024). World Population Prospects 2024: Data Sources. Ujedinjeni narodi, Odjel za ekonomske i socijalne poslove, Jedinica za stanovništvo. Svjetska banka (2022a). World Bank Group-LinkedIn Data Insights: Jobs, Skills and Migration Trends – Methodology and Validation Results. Grupa Svjetske banke: Washington, D.C. Svjetska banka (2022b). Croatia Country Economic Memorandum – Laying the Foundations: Boosting Productivity to Ensure Future Prosperity in Croatia. Grupa Svjetske banke: Washington, D.C. Svjetska banka (2024). Croatia Human Capital Review: Unleashing Potential for Economic Takeoff amid Demographic and Technological Change. Grupa Svjetske banke: Washington, D.C. Doprinos stranih radnika razvoju hrvatskoga gospodarstva | Pregled 15